Advokatica Zumreta Akagić-Bavčić uložila je 35 materijalnih dokaza, među kojima su bili akti Komisije za razmjenu kojima, kako je pojasnila braniteljica, želi dokazati ko je mogao pustiti zatvorenike iz centra “Musala”, odnosno da to nije mogao optuženi Žilić.
Uloženi su i dokazi da ponašanje prema ratnim zarobljenicima u “Musali” nije bilo rigozono kao što su tvrdili pojedini svjedoci, da su zarobljenici imali zdravstvenu njegu, da su slati na kućno liječenje i nisu se vraćali u Musalu.
“Otpušteni su kao slobodni građani”, kazala je Akagić-Bavčić.
Advokatica je u spis uložila i dokaze da su zatvorenici u “Musalu” pokušali unijeti oštre predmete.
Tužiteljica Sanja Jukić prigovorila je na autentičnost, relevantnost i zakonitost uloženih dokaza. Istakla je da se radi o neovjerenim kopijama, te da svjedoci nisu potvrdili autentičnost dokaza.
Žilić je optužen da je činio, naredio, omogućio i nije spriječio nečovječna postupanja prema zatvorenicima hrvatske i srpske nacionalnosti u zatočeničkom objektu sportske dvorane “Musala” u Konjicu.
Prema optužnici, Žilić je bio pripadnik Armije BiH i vršilac dužnosti upravnika u “Musali”. Na teret mu se stavlja da je u periodu od maja do kraja oktobra 1993. godine omogućio stražarima da zlostavljaju i siluju zatvorenike.
Suđenje se nastavlja 13. oktobra.
