Članak

Intervju – Ranko Debevec: Dobri poeni prečesto u sjeni

2. Oktobra 2017.10:44
Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine je kazao da imaju 150 “živih” predmeta za ratne zločine koji su u različitim fazama, te da “vraćanje optužnica na doradu” nije neka neuobičajena radnja, već sastavni dio krivičnog postupka.

This post is also available in: English (English)

U pisanom intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Ranko Debevec tvrdi da ove godine nisu imali takozvanog “cjepkanja optužnica”, a i pri kraju su saniranja negativnih reperkusija koje je ranije stanje proizvelo.

“Od devet podignutih optužnica u ovoj godini, odnosno 16 optuženih lica, u tri optužnice je za četvero lica navedena i komandna odgovornost. Pitanje ranga optuženih u toku ratnih dešavanja i odluka o njihovom optuženju je na strani Tužilaštva BiH, i Sud tu nema nikakvog utjecaja. Sud će suditi u zakonskom i efikasnom postupku, poštujući prava stranaka, na fer i pošten način sve ono što Tužilaštvo iznese pred Sud”, rekao je Debevec.

Saradnju s vršiteljicom dužnosti glavne tužiteljice ocijenio je korektnom, pojasnivši da se “odvija u zakonskim granicama i vezana je ponajviše za rješavanje tekućih stvari od zajedničkog interesa, s obzirom da su obje institucije smještene u Kompleksu pravosudnih institucija”.

“U svakom momentu se vodi računa o položaju Tužilaštva kao stranke u krivičnom postupku, ravnopravne sa optuženim i njegovim braniocem”, istaknuo je Debevec.

Kada su u pitanju lica koja su u bjekstvu, Debevec je kazao da ih je sedam i, u odnosu na ukupan broj osuđenih za ratne zločine, “možemo reći da taj broj i nije veliki”. Javnosti je možda najbolje poznat slučaj Novaka Đukića.

“Sud BiH je uložio dosta napora da se on izruči Bosni i Hercegovini iz Srbije, temeljem jednog posebnog međudržavnog sporazuma koji imamo sklopljen, ali za sada nismo naišli na susretljivost pravosuđa Republike Srbije”, rekao je Debevec.

Vrijedna arhitektura u pravosuđu

Predsjednik Suda BiH smatra da bi bilo puno bolje stanje u implementaciji odredbi za izvršenje krivičnih sankcija ukoliko Državni zatvor uskoro otpočne s radom.

“To mislim u kontekstu ekonomičnijeg smještaja pritvorenika, ali i relaksiranja procedura kod smještaja osuđenih po našim presudama. Ministarstvo pravde ulaže napore da se to završi što prije. Bio sam zajedno s gospodinom ministrom na gradilištu i mogu kazati da će Državni zatvor biti vrijedan dio arhitekture državnog pravosuđa”, napomenuo je Debevec.

Funkciju predsjednika Suda BiH Debevec je počeo obavljati krajem januara ove godine, nakon što ga je, mjesec dana ranije, izabralo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH).

Ocjenjujući dosadašnjih 12 godina rada, kazao je: “Sud BiH je danas velika i razvijena institucija sa blizu tri stotine zaposlenih. Tokom godina okonča se na stotine predmeta, različite kompleksnosti i zahtjevnosti. Iznijeti toliki posao zaista zavređuje pohvalu, ali prava slika Suda i dobri poeni prečesto su u sjeni izjava (ne)zavisnih analitičara, političara i nezadovoljnih ishodom nekog predmeta.

Na pitanje da li je po dolasku na poziciju predsjednika Suda BiH promijenio neke stvari, odgovorio je da “svaki rukovodilac ima vlastiti način rada, koji se temelji na punom poštovanju načela sudijske nezavisnosti, efikasnosti i blagovremenog rješavanja tekućih pitanja, odnosno fer i poštenom pristupu prema svakom”.

“Otvoren sam za konstruktivan dijalog, spreman primiti argumentovane kritike, i posvećen isključivo postizanju dobrih rezultata. Jedan od prvih poteza koje sam poduzeo bilo je formiranje trećeg fiksnog vijeća u Odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Prije stupanja na dužnost predsjednika Suda BiH sudio sam u tom odjelu, znam koliki je pritisak bio. Kolege i ja smo imali normu 400 posto, a to dovoljno govori o potrebi pravilnog rasporeda opterećenja”, rekao je Debevec.

Promijenio je – a po njemu je to krucijalno i potvrđuje načelo nezavisnosti i nepristranosti u sudskom odlučivanju – komisijski način odlučivanja za presignaciju predmeta u Apelacionom odjeljenju, koje vodi računa o sastavu žalbenih vijeća.

“Posvećen sam efikasnom radu i, poštujući vrijeme svojih kolega sudija, kroz izmjene Poslovnika o radu, u praksu je uvedena hitna (elektronska) Opća sjednica, pa tako ne moramo za jednostavnija pitanja okupljati 53 sudija, već se izjašnjavamo ‘mailom’ i to ide dosta dobro”, kazao je Debevec, dodavši da ima još primjera šta je promijenio jer su “sudski poslovi brojni i živi, svake sedmice se nešto dešava”.

Za rad kolega sudija je rekao da je preuranjeno davati konačan odgovor: “Po mom mišljenju, rad sudija Suda Bosne i Hercegovine je vrlo dobar. No, ipak treba napomenuti da predsjedavam radom Suda tek nešto više od sedam mjeseci. Dajte da zaokružimo izvještajni period pa ćemo imati konkretne i objektivne pokazatelje.”

Upitan da li presude izrečene sudijama mogu poljuljati povjerenje građana u rad Suda BiH, Debevec je kazao da “jedan dio javnosti to može shvatiti na negativan način, dok će drugi to vidjeti kao snagu sistema da konsoliduje svoje redove”. “U svakom slučaju, presuda je javna stvar i kako će je ko doživjeti ostaje u sferi subjektivne percepcije.”

Budući da se u javnosti sve češće govori o pritiscima, kako političkim tako i drugih vrsta, Debevec tvrdi da na njega nisu vršeni i “drži da će tako i ostati”.

Pet složenih optužnica

Kada je u pitanju implementacija Državne strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina, Debevec je rekao da jesu centralna figura, koja je uradila mnogo posla, ali ne i glavni odlučujući faktor.

“Sud, ono što zavisi od nas, poduzima sve u mjeri i na način koliko to okolnosti dozvoljavaju. U izvještajima Sud ukazuje na sve bitne momente, te daje prijedloge za unapređenje. U toku je proces izmjena i dopuna Strategije, a Sud je aktivni sudionik u svojstvu stručnog konsultanta radne grupe zadužene za taj posao”, pojasnio je Debevec.

Državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina Vijeće ministara je usvojilo u decembru  2008. godine. Kako je navedeno u Strategiji, teži predmeti ratnih zločina su trebali biti završeni u roku od sedam godina, a ostali za 15 godina. Budući da rokovi nisu ispoštovani, osnovana je Radna grupa za izmjene i dopune Strategije.

“U ovoj godini je podignuto 11 optužnica za ratne zločine – dvije su ustupljene drugim mjesno nadležnim sudovima jer ne ispunjavaju uslove za procesuiranje na državnom nivou, četiri su iz kategorije ‘do 15 godina’, i pet optužnica je prioritetnih ili složenih”, kazao je Debevec.

Kako je naveo, u svim fazama krivičnog postupka, prema izvještajima, uključujući i međunarodnu pravnu pomoć, izvršenja i slično, imamo oko 150 “živih” predmeta na Odjelu za ratne zločine Suda BiH.

“Radi se o 30 optuženja, 72 predmeta u različitim stadijima faze glavnog pretresa i 11 žalbenih postupaka, uz određeni broj preostalih predmeta”, pojasnio je Debevec, dodavši da pred Sudom postoji i 16 istraga u kojima postupaju po prijedlozima Tužilaštva BiH.

Prema riječima predsjednika Suda BiH, pokrenuto je oko 20 procedura pravne pomoći i drugih radnji u vezi s problematikom ratnih zločina.

Dodao je da je teško predvidjeti a nezahvalno nagađati kada će biti procesuirani svi predmeti ratnih zločina jer, “na kraju krajeva, ipak se radi o ljudskim sudbinama kako osumnjičenih, tako i žrtava i njihovih porodica”.

“Sud i Tužilaštvo su osnovani s namjerom da se efikasno procesuiraju ratni zločinci, ali i drugi učinioci teških krivičnih djela. Negdje se mogao pročitati podatak da na Tužilaštvu BiH postoji nekoliko hiljada krivičnih prijava za ratne zločine. To je veliki posao za Tužilaštvo jer ratni zločini nisu jednostavne inkriminacije. Pogledajte, u Njemačkoj i danas imate suđenja nacistima iz Drugog svjetskog rata. Mislim da je i pred nama dug put, uz maksimalno nastojanje svih relevantnih faktora da se to poglavlje bh. historije što prije okonča i da žrtve dobiju satisfakciju”, zaključio je Debevec.

Džana Brkanić


This post is also available in: English (English)