U februaru 2017. Sud BiH je osudio Nezirovića na dvije godine zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području Dervente.
Nepravosnažnom presudom on je proglašen krivim po 22 tačke optužnice, po kojima je od kraja aprila do kraja juna 1992. godine nečovječno postupao prema 22 civila srpske nacionalnosti zatvorena u logoru “Rabić”.
Obrazlažući navode žalbe, tužilac Milanko Kajganić je izjavio da olakšavajuće okolnosti u presudi nisu obrazložene, kao i da je sud pogriješio kada je rekao da nisu dokazani elementi mučenja.
“Sud je propustio da utvrdi da je optuženom namjera bila kažnjavanje, gdje je on potvrdio da je zlostavljao civile jer mu je drug nastradao u Derventi nakon granatiranja. Umjesto olakšavajuća, ova okolnost se trebala cijeniti kao otežavajuća”, kazao je tužilac.
On je pojasnio da prvostepeno vijeće nije kao otežavajuću okolnost cijenilo činjenicu da je Nezirović potvrdio da je u logoru “Rabić” razdvojio oko 30 civila koji su naročito zlostavljani tokom zarobljeništva.
“Sud je podlegao emotivnom svjedočenju optuženog, poklonio mu vjeru i zanemario iskaze ostalih svjedoka. Svjedoci Tužilaštva su i emotivnije svjedočili. Iz svega navedenog, ostajemo kod prijedloga da se kazna ukine, vrati na ponovno suđenje ili da se izrekne kazna u rasponu od sedam do deset godina zatvora”, zaključio je Kajganić.
Advokat Kerim Čelik je izjavio da je prvostepeni sud pravilno ocijenio stanje predmeta i dokaze koji su izvođeni, te smatra da su olakšavajuće okolnosti detaljno obrazložene.
On se osvrnuo na iskaze svjedoka koji, prema njegovim riječima, u istrazi nisu spominjali Nezirovića, a pred Sudom BiH su to činili.
“Prilikom zarobljavanja, ljudi su strašno pretučeni, a tada on nije bio tu. Sve se desilo jednu večer i nije onako kako Tužilaštvo želi uvjeriti. Što se tiče povreda, ja tvrdim da nijedna nije trajna. Kako će imati trajnu povredu ako su udarani po ruci ili glavi”, rekao je Čelik.
Govoreći o presudi, on je naveo da se radi o paušalnoj primjeni zakona, te smatra da je kazna previsoko odmjerena.
Optuženi Nezirović se obratio Sudskom vijeću govoreći da nije imao pravo da se brani jer je tužilac navodio svjedoke da kažu šta on želi. Prema optuženom, nije mu dozvoljeno da pozove ni jednu osobu da svjedoči u njegovu korist, osim onog svjedoka koji je govorio o njegovom karakteru.
Odluku o žalbi Apelaciono vijeće će donijeti naknadno.
