Ranko Mrđa je oslobođen optužbe.
Goran Mrđa je osuđen na 14 godina zatvora za ubistvo Hasiba Velića, silovanje i druga nečovječna djela, dok je Milorad Mrđa osuđen na osam godina zatvora za silovanje počinjeno na području općine Sanski Most, te nečovječno postupanje.
Goran Mrđa osuđen je da je u aprilu 1993. godine u selu Skucani Vakuf nečovječno postupao prema Halidu Mehiću, civilima u kući Mesuda Pašića, kao i onima koji su se nalazili u kući Fikreta Pašića.
Mediha Pašić, predsjedavajuća Sudskog vijeća, pojasnila je da su iskazi svjedoka koji su svjedočili o silovanju oštećene i nanošenju snažne tjelesne i fizičke boli civilima u istoj kući 1. maja 1993. godine, saglasni u odlučnim činjenicama. Također je istaknuto i da je Vijeće cijenilo nalaz i mišljenje vještaka forenzičke struke. Prema vještačenju na donjem vešu oštećene pronađen je biološki trag Milorada Mrđe kao većinskog nosioca, a Gorana Mrđe kao manjinskog doprinosioca silovanju se ne može isključiti.
Nepravosnažnom presudom oštećenoj je dosuđeno 20.000 maraka štete koju moraju platiti Goran i Milorad Mrđa.
Pašić se osvrnula i na četiri svjedoka Odbrane Gorana Mrđe koji su naveli da su prvomajske praznike 1993. slavili u društvu optuženog, pojasnivši da su se svi u detalje prisjetili tih dana, ali da se nakon pitanja Tužilaštva BiH i Vijeća jasno moglo utvrditi da su “naučili istu priču”.
Vijeće je zaključilo i da je Goran Mrđa bio jedno od lica koja su upala u kuću Mehmeda Brakića u maju 1993. godine u selu Gorice, te da je maltretirao civile. Također je oglašen krivim i za premlaćivanje Mesuda Pašića u istom selu.
On je s Miloradom Mrđom proglašen krivim i za nečovječno postupanje prema civilima u drugoj kući istu noć, također u Goricama.
Za premlaćivanje Omera Drobića tokom 1994. u naselju Pobriježje Goran Mrđa je oglašen krivim, dok je Milorad Mrđa oslobođen krivice. Goran Mrđa proglašen je krivim i za premlaćivanje Sefera Drobića na radnoj obavezi na Grabežu 1994. godine.
Goran i Milorad Mrđa su proglašeni krivim i da su 1994. godine u Pobriježju nečovječno postupali prema civilima u kući Muharema Jakupovića, koji je te prilike bio pretučen, a otuđeni su novac i televizor.
Mile Kokot je osuđen na deset godina zatvora za ubistvo Tahira Cerića 25. jula 1992. u selu Fajtovci, dok je Goran Mrđa za ovu tačku optužnice oslobođen.
Vijeće je istaklo da je na osnovu svjedoka utvrdilo da je Kokot imao lični motiv da ubije Cerića, a da samo prisustvo Mrđe nije bilo dovoljno za osuđujuću presudu.
Ranko Mrđa je u potpunosti oslobođen optužbe da je provalio u kuću Rasima Velića, učestvovao u njegovom premlaćivanju, te da je bajonetom na puški maknuo maramu sa glave Have Velić i tražio nakit.
Govoreći o oslobađajućim dijelovima presude, Pašić je istakla da Vijeće nije našlo dovoljno dokaza na osnovu kojih je moglo oglasiti krivim Ranka i Milorada Mrđu.
Vijeće je pri odmjeravanju kazne, kako je Pašić istakla, cijenilo olakšavajuće okolnosti svih optuženih, a to je da su porodični ljudi, da su Goran i Milorad Mrđa bili mlađe životne dobi, a da Kokot nije bio dosad osuđivan.
Kao otežavajuće okolnosti, navedeno je da su Goran i Milorad ranije osuđivani, bezobzirnost i brojnost radnji optuženih, pogotovo Gorana Mrđe, kao i broj oštećenih.
Oštećeni su s imovinskopravnim zahtjevima upućeni na parnicu.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.
