Serveri Vijeća ministara nisu radili jer se ne zna ko održava klime
Serveri u Vijeću ministara su se pregrijali i gotovo u potpunosti zaustavili rad državnih institucija na četiri cijela dana krajem marta jer duže od mjesec dana nije popravljen klima-uređaj u server-sali, a zakazao je i sistem upozoravanja na povećanje temperature, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Dvije službe Vijeća ministra – Služba za zajedničke poslove i Generalni sekretarijat – prebacuju jedna na drugu odgovornost za kvarove, a kako je rečeno BIRN-u BiH, trenutno ne postoji poseban ugovor za održavanje klima-uređaja koji hlade servere s osjetljivim podacima.
Jedan od dva velika klima-uređaja u server-sali Vijeća ministara pokvario se 6. februara ove godine, a Služba za zajedničke poslove ga nije popravila sve do 21. marta, kada se pokvario i drugi uređaj, navode iz Generalnog sekretarijata.
U većini državnih institucija zbog toga nisu radili “e-mailovi”, uposlenici nisu mogli pristupiti dokumentima niti ih printati, a pristupa nije bilo ni elektronskim predmetima, kao ni stranicama Vijeća ministara, ministarstava te Predsjedništva BiH. Serveri se koriste i za pristup bazama s povjerljivim podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka.
Uređaj koji je u februaru dojavio povećanje temperature u prostoriji gdje se nalaze kompjuteri od kojih zavisi rad Vijeća ministara, Predsjedništva i 32 druge institucije, u martu se nije oglasio.
Generalni sekretar Vijeća ministara Zvonimir Kutleša je nakon prestanka rada servera izjavio kako su se kompjuteri tri dana pregrijavali na temperaturi od 50 stepeni i na kraju ugasili.
Ministar sigurnosti Dragan Mektić kaže da se provodi istraga o prestanku rada servera.
“Moj informaciono-tehnički sektor radi to i ne mogu sada ništa reći, jer od njih nisam dobio izvještaj”, kaže Mektić, koji očekuje da će istraga uskoro biti završena.
Kvar kompresora
Drugi klima-uređaj je u martu prestao raditi, kako je rečeno BIRN-u BiH, zbog pokvarenog kompresora, dijela koji košta 3.000 maraka i čiju je nabavku Služba za zajedničke poslove raspisala tek deset dana nakon kvara. Plan javnih nabavki pokazuje da Generalni sekretarijat godišnje troši preko 3.000 maraka samo na cvjetne aranžmane i flaširanu vodu za piće.
U toku 2016. godine Služba za zajedničke poslove planirala je trošak od najmanje 700.000 maraka za klima-uređaje u kancelarijama i zgradi Vijeća ministara. Nove klime u server-sali nisu nabavljane iako se broj servera koji griju prostoriju s dva povećao na osam.
Server-sala Vijeća ministara izgrađena je uz pomoć Razvojnog projekta Ujedinjenih nacija i Evropske unije 2009. godine. Tada su nabavljene dvije klime za dva servera.
Uređaj za kontrolu temperature i drugih vrijednosti u sali ugrađen je tek 2015. godine. Ovaj uređaj porukama o problemima obavještava uposlene u Odsjeku za održavanje i razvoj sistema elektronskog poslovanja i “e-Vlade” pri Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara.
Prije osam godina, kada je napravljena server-sala, dva uređaja koja su hladila dva servera montirani su tako da je jedan uređaj glavni, a drugi rezervni, objašnjavaju u Službi za zajedničke poslove.
“Tokom vremena broj servera se značajno povećao, na otprilike osam komada, koji su uzrokovali dosta veće toplotno opterećenje prostorije nego što je bilo početno, usljed čega su rashladne mašine, da bi održale radnu temperaturu prostorije, intenzivnije radile uz minimalne intervale pauza, što je i uzrokovalo zastoj u radu jednog od kompresora”, kaže direktor Službe za zajedničke poslove Siniša Perković.
On objašnjava da se kapacitet klima morao povećavati kako se povećavao broj servera, ali da to nije urađeno.
Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu Saša Mrdović objašnjava da računari i serveri zahtijevaju razumnu temperaturu i vlažnost za optimalan rad.
“Razumna temperatura je ovo što je ljudima prihvatljivo, negdje dvadesetak stepeni, a temperatura se održava klimom, nema tu nekakve velike pameti”, kaže Mrdović i pojašnjava da osam servera proizvodi veliku količinu toplote.
Uređaj za upozoravanje je prvi signal da se prostorija pregrijava poslao 6. februara ove godine. Jedna je klima prestala raditi, a druga nije sama bila dovoljna da drži temperaturu koja je potrebna serverima, pa je došlo do zagrijavanja. Služba za zajedničke poslove je pokušala popraviti klimu, ali se u međuvremenu počeo kvariti i drugi klima-uređaj.
Siniša Perković objašnjava kako se na jednoj klimi pokvario kompresor a na drugoj je trebalo dopuniti freon. Služba za zajedničke poslove je 7. marta obavijestila Generalni sekretarijat da se svi serveri moraju ugasiti na dva sata kako bi se “izvršio servis i dopuna freona rashladne mašine“ jer jedna klima nije u mogućnosti rashladiti prostoriju.
Perković kaže da od Generalnog sekretarijata, na čijem je čelu Zvonimir Kutleša, nikada nisu dobili odgovor na zahtjev za gašenje servera i servis klima-uređaja.
U večernjim satima 20. marta, dvije sedmice nakon što je utvrđeno da je potreban hitan servis klima-uređaja, počeli su otkazivati servisi koje pokreću serveri u Vijeću ministara. Kvar je otkriven narednog jutra, kada su već svi servisi prestali s radom jer su se serveri pregrijali.
Željka Primorac iz kompanije “Alfa Therm”, koja sa Službom za zajedničke poslove ima ugovor o održavanju klima u Vijeću ministara, kaže kako je “u vremenu zastoja jednog uređaja i opravke došlo do još većeg opterećenja te kvara drugog uređaja”.
“Kvar je vjerovatno nastao zbog starosti opreme i povećanog toplotnog opterećenja”, kaže Primorac.
Serveri nisu radili cijelu radnu sedmicu, počevši od ponedjeljka, 21. marta, do petka u podne.
Trezorsko poslovanje institucija, jedini način za uplate i isplate s računa institucija i izvršenje budžeta, isplate plata i generalno finansijsko poslovanje državnih institucija, nije radilo gotovo dva dana. Server koji upravlja trezorskim poslovanjem osposobljen je tek u srijedu, 22. marta.
Za razliku od klima-uređaja, značajnije štete na serverima nije bilo i podaci nisu izgubljeni, kaže Ivana Šarić, šefica Odsjeka za održavanje i razvoj sistema elektroničkog poslovanja i “e-Vlade”.
“Nakon podizanja sustava i servisa ‘e-Vlade’ nisu utvrđeni nikakvi gubici podataka”, kaže Šarić.
Ključni prioriteti
Služba za zajedničke poslove i Generalni sekretarijat odgovornost za održavanje klima trenutno prebacuju jedni na druge.
Ivana Šarić iz Generalnog skretarijata kaže kako održavanje radi Služba za zajedničke poslove. S druge strane, direktor Službe za zajedničke poslove Siniša Perković tvrdi da su stručnjaci ove službe po pozivu Sekretarijata popravljali klime, ali da nisu vlasnici uređaja niti Generalni sekretarijat ima ugovor za održavanje klima-uređaja u server-sali.
“Između Generalnog sekretarijata i Službe za zajedničke poslove nikada se nije izvršila primopredaja rashladnih uređaja za održavanja s pripadajućom tehničkom dokumentacijom rashladnih uređaja jer je Generalno tajništvo Vijeća ministara, kao vlasnik server-sale, trebalo da potpiše ugovor za održavanje klima-sistema, kao što imaju potpisane ugovore za održavanje servera i ostale tehničke opreme u predmetnoj server-sali”, objašnjava Perković.
On dodaje kako druge institucije, poput Parlamenta BiH, klima-uređaje “samostalno održavaju putem ovlaštenih firmi za servisiranje”.
Služba za zajedničke poslove ima potpisane ugovore s tri firme za održavanje klima u prostorijama Vijeća ministara u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, ali ne postoji posebni ugovor za održavanje klima u server-sali.
Mostarska kompanija “Alfa Therm” ima sa Službom za zajedničke poslove ugovor za održavanje klima u zgradi Vijeća ministara u Sarajevu. Kada su se pokvarili klima-uređaji u server-sali, poziv nisu dobili od ove službe, već od Generalnog sekretarijata, kaže Željka Primorac iz “Alfa Therma”.
“Nakon zastoja u radu klima-uređaja dobili smo hitan poziv od Generalnog sekretarijata Vijeća ministara za dostavljanje ponude”, kaže Primorac.
U isto vrijeme Služba za zajedničke poslove je raspisala tender za nabavku kompresora za jednu od klima u server-sali. Ovaj tender, prema Perkoviću, “radi dužine trajanja konkurentskog postupka javne nabavke, nije se mogao provesti u periodu između otkazivanja rada kompresora”.
Kvar u ključnom momentu
Još jedan uređaj koji treba da štiti skupocjene servere nije radio nakon kvara klima-uređaja.
Uređaj za automatsku dojavu povećanja temperature u server-sali, vrijedan oko 8.000 maraka, ugrađen je u novembru 2015. godine. Garantni rok bio je godinu dana i istekao je 2016., kaže Marko Šiniković, glasnogovornik kompanije “Lanaco”, koja je ugradila uređaj, te dodaje da njegova kompanija nije imala ugovor za održavanje ovog uređaja u trenutku kvara klima.
U februaru je uređaj uredno dojavio povećanje temperature u server-sali, ali je mjesec kasnije zakazao.
“Ovaj sustav nije radio u ključnom momentu i nije poslao obavijest o promjeni temperaturnih uvjeta u server-sali 20. marta”, kaže Ivana Šarić i dodaje da se trenutno vrši vještačenje kako bi se utvrdilo zašto je uređaj prestao raditi.
Vještačenje se radi i za “ostale okolnosti vezano za ovaj slučaj”, kaže Šarić.
Ovo vještačenje moglo bi dati odgovor da li su dvije postojeće klime bile dovoljne da hlade prostoriju sa osam servera.
Profesor Mrdović kaže da je nelogično očekivati da jedan klima-uređaj hladi osam servera. “Isto kao da vi vozite, pukne vam guma, zamijenite je i stavite rezervnu i kada vam pukne rezervna, vi se čudite što ne možete dalje”, objašnjava Mrdović.
U planu nabavki Službe za zajedničke poslove za 2016. godinu nalaze se tenderi za nabavku novih i zamjenu starih klima-uređaja koji hlade kancelarije u zgradi Vijeća ministara. Na spisku vrijednom oko milion maraka nisu planirane zamjene niti nabavka novih klima u server-sobi.
Mrdović kaže da zaštita servera od pregrijavanja nije prilika za uštede.
Dok plan nabavki pokazuje da zamjena klima Vijeću ministara nije prioritet, Siniša Perković iz Službe za zajedničke poslove kaže da novac za nove klime treba izdvojiti Generalni sekretarijat.
U planu nabavki Sekretarijata za 2016. i 2017. godinu nije planirana nabavka klima-uređaja.
Ni ljudski kapaciteti nisu dovoljni, upozorili su prije godinu dana državni revizori. U svom izvještaju o radu Generalnog sekretarijata za 2015. godinu, revizori su naveli da Odsjek za održavanje i razvoj sistema elektroničkog poslovanja i “e-Vlade” nema dovoljno kapaciteta.
Obje klime u server-sobi su popravljene, ali i dalje nije riješen problem njihovog kapaciteta u odnosu na broj servera.
