Četvrtak, 13 Marta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Državno tužilaštvo je uložilo žalbu na visinu kazne, tražeći da se prvostepena presuda preinači i izrekne duža kazna zatvora. S druge strane, Odbrana Baotića se žalila zbog povrede krivičnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zatraživši da se presuda promijeni i njihov branjenik oslobodi ili obnovi suđenje.

Milanko Kajganić, tužilac Tužilaštva BiH, kazao je da je jedan od propusta Prvostepenog vijeća nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i to u tačkama za koje je optuženi oslobođen.

“Časni sude, smatramo da Prvostepeno vijeće tokom donošenja presude nije uzelo u obzir stanje oštećenih lica. Pogrešno se navodi da radnje nisu izazvale posljedice, jer oštećeni su bili u jako teškom psihičkom i fizičkom stanju, svakodnevno zlostavljani”, objasnio je tužilac Kajganić.

Irena Pehar, braniteljica Baotića, rekla je kako smatra da je povrijeđeno pravo na odbranu jer Prvostepeno vijeće nije dozvolilo da se izvrši vještačenje i utvrdi očinstvo.

“Oštećena Marija Tunde-Benković je izjavila da je ostala u drugom stanju nakon što su je silovali Pero Vincetić i Mato Baotić, nakon čega je izvršila abortus. Mi smo tražili da se izvrši vještačenje, te utvrdi očinstvo iz abortiranog tkiva, međutim Sud BiH to nikada nije odobrio, niti je dao obrazloženje za to”, kazala je braniteljica Pehar.

Osvrnula se i na odluku Prvostepenog vijeća po kojoj su djelomično usvojeni imovinskopravni zahtjevi oštećenih, te naloženo Baotiću da Tunde-Benković isplati 20.000, S-4 15.000, a S-5 25.000 konvertibilnih maraka na ime duševne boli i patnje, rekavši da se ovdje radi o ogromnim iznosima koje ne treba da plati samo jedna osoba.

“Na kraju, želim samo da kažem da su sve ove radnje, koje se mom branjeniku stavljaju na teret, izmišljene i za njih ne postoji niti jedan dokaz. To je razlog i što Baotić nikada nije izrazio kajanje – jer čovjek ne može da se kaje za nešto što nije kriv”, naglasila je Pehar.

Sud BiH je prvostepenom presudom u decembru 2016. osudio Matu Baotića na deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području Orašja.

Baotić je proglašen krivim da je, kao komandir drugog odjela Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), silovao Mariju Tunde-Benković te zaštićene svjedokinje S-4 i S-5, kao i da je maltretirao Jovana Cvijanovića dok je bio zatvoren u Osnovnoj školi u Donjoj Mahali (opština Orašje) i to udarajući ga “metalnim lancem za pse”.

Apelaciono vijeće će odluku o žalbama donijeti naknadno.

Najčitanije
Saznajte više
Ristić i ostali: Milošević ih odveo u Orahovac
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako ih je Sreten Milošević odveo u Orahovac da zamijene ljude koji su čuvali zarobljenike.
Lasica i Milović: Čuo da je zarobljena školska kolegica
Na suđenju za zločine na području Goražda, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je čuo da su zarobljeni civili u Kokinom Selu i da je među njima bila njegova školska kolegica.
Kadrić i ostali: Optuženi ih tukli u kasarni u Visokom
Radić Pero i ostali: Materijalna dokumentacija Tužilaštva