Amir Reko je svjedočio da je početkom ratnih sukoba, uz pomoć prijatelja Dragana, iz Srbije došao u Goražde jer je želio da se bori. Kako je kazao, nakon ulaska u grad htio je da što prije skupi ljude i da ide na liniju.
Svjedok je rekao da je 43. drinska brigada ABiH formirana 6. juna 1992. godine, po naredbi Općinskog štaba Teritorijalne odbrane (TO). Na čelu TO-a, dodao je, bio je Hadžo Efendić, a zona odgovornosti ove brigade je bila desna obala Drine.
Efendić je, prema kazivanju svjedoka, povlačio glavne poteze kada su u pitanju bile vojne odluke, a Ratno predsjedništvo je izdavalo zadatke.
Upitan o Feridu Dizdareviću, Reko je izjavio da je on bio komandant Prvog bataljona 43. drinske brigade. Njegova zona odgovornosti, kako je pojasnio, bilo je i Trebeško brdo.
“Na sjednicama Ratnog predsjedništva raspravljalo se o selima Bučje i Kamen. Efendić je meni zamjerio s obzirom da ne želim ‘očistiti’ selo Bučje. On je meni zamjerio zašto to ranije nisam uradio. Ne znam šta je mislio pod tim”, ispričao je svjedok.
Nakon predočavanja izjave u kojoj je naveo da je Hadži pod pojmom “očistiti” značilo “pobiti”, svjedok je rekao da je to bilo kasnije. Pojasnio je da mu je Hadžo odmahnuo rukom i to mu je značilo da mu ništa ne znače žene i djeca.
Prema svjedoku, Ratno predsjedništvo je smatralo da on ne želi očistiti selo Bučje i onda su izdali naredbu Višegradskoj brigadi da razoruža selo. Svjedok se ponudio da s tom brigadom ide u selo jer ne poznaju teren.
“Znali smo da su Bučjani naoružani. Oni se jesu samoorganizovali, ali im je kamionom dovezeno oružje. Prva višegradska brigada je krenula u izviđanje. To je bilo dan prije razoružavanja stanovništva Bučja… Pozvao sam tri stanovnika na pregovore. Ja sam kao autoritet nastojao da izbjegnem sukob, da ne dođe do tragedije… Stanovništvo je predalo oružje, vjerovali su meni”, prisjetio se on.
Mještanima Bučja, prema svjedočenju, nije mogao garantovati sigurnost pa im je predložio da muškarce razmijene, a žene i djecu sprovedu prema Čajniču.
“Muškarci su bili smješteni u jednoj kući. Nisu bili zatvoreni. Striktno sam izdao naredbu Dizdareviću da im ne smije dlaka s glave faliti. Komandant Višegradske brigade je bio Ahmet Sejdić… Ja ne znam šta se dešavalo na Trebeškom brdu. Nisam bio gore, ovlastio sam Dizdarevića da se brine o ljudima. Ja sam se taj dan vratio u Goražde”, kazao je Reko.
Prema njegovim riječima, kasnije je saznao da su ljudi na Trebeškom brdu maltretirani, ali da on nije htio povjerovati u to. Dodao je da su ti ljudi sprovedeni u policiju u Goražde jer nije bilo živog muslimanskog stanovništva za razmjenu.
Za optuženog Sejdića svjedok je rekao da ga je vidio nakon pregovora u Bučju, te da se s njim isti dan vratio u Goražde, kao i da ne zna je li dolazio na Trebeško brdo.
Sejdiću, bivšem komandantu Prve višegradske brigade ABiH, Tužilaštvo BiH na teret stavlja da je naredio i nečovječno postupao prema civilima srpske nacionalnosti na području općina Rudo, Višegrad i Goražde.
Unakrsno ispitivanje svjedoka zakazano je za 28. mart.
