Meddžida Kreso – korektor ili kritičar pravosuđa

Početkom naredne godine Kreso će napustiti poziciju predsjednice Suda BiH, koju drži od 2004., a tokom tog perioda dala je veći broj izjava u kojima je ukazivala na nepravilnosti kako unutar institucije na čijem je čelu, tako i pravosuđa generalno.

Kreso je prije tri godine javno govorila o postojanju “pravosudne mafije”, a Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je potom u više intervjua govorila o tome kako nisu sve sudije Državnog suda iste kvalitete.

Pojasnila je da postoje osobe koje kvalitetno obavljaju svoj posao, osobe koje su izuzetno profesionalne, ali i one koje to nisu.

Kreso je upozoravala i da su optužnice Tužilaštva BiH loše kvalitete. Pojasnila je da je više od pola njih tokom 2014. godine vraćano na doradu prije potvrđivanja, čak i po nekoliko puta. Kreso je tada ocijenila kvalitet optužnica “poražavajućim”.

“Loše optužnice utiču i na kvalitet presuda. Iz tog razloga, nerijetko je i Sud BiH izložen kritikama da donosi mahom oslobađajuće presude”, kazala je Kreso.

Kreso se u proteklih 12 godina više puta javno obraćala kritizirajući političare koji su vršili pritisak na Sud BiH, posebno u predmetima ratnih zločina.

“Uprkos problemima, uspjeli smo osigurati da teška krivična djela budu procesuirana na efikasan način, a međunarodni monitori dobro su primijetili da je Sud BiH uspio demonstrirati otpornost na vanjske pritiske – medijske i političke – koji su imali za cilj izdejstvovati osuđujuću ili oslobađajuću presudu. Mislim da je u tome naša snaga”, rekla je Kreso.

Ukidanje i anonimiziranje presuda

Kreso je kazala da je Sud BiH “nepravedno kritiziran” i zbog loše implementacije Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Ova strategija je usvojena 2008. i predviđala je procesuiranje svih najsloženijih predmeta u roku sedam godina, što se nije desilo.

Kreso je odbila optužbe da je Sud BiH odgovoran za lošu implementaciju ove strategije.

“Već duže vrijeme u javnosti se pokušava prezentirati teza prema kojoj je Sud BiH glavni kočničar u implementaciji Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina. Sud nema zaostatka u predmetima ratnih zločina. Sud BiH od usvajanja Strategije poziva na njenu dosljednu implementaciju, no naši zahtjevi nisu naišli na razumijevanje”, navela je Kreso.

Ona je javno kritikovala i Ustavni sud, kada je došlo do obaranja većeg broja pravosnažnih presuda Suda BiH u predmetima ratnih zločina zbog pogrešne primjene zakona. Naime, nakon što je utvrđeno da je Sud BiH primijenio pogrešan zakon, ukinuto je više od 20 pravosnažnih presuda za genocid i ratne zločine. Nakon ukidanja, više osuđenika je pušteno na slobodu i ponovo im je suđeno, nakon čega su im izrečene blaže kazne.

“Smatram da smo zbog pogrešnog tumačenja Ustavnog suda svi dovedeni u situaciju da prema osobama osuđenim za najteže oblike kršenja humanitarnog međunarodnog prava prestaje da postoji zakonski osnov za izdržavanje kazne zatvora i određivanje pritvora. Ovo je realan osnov za ogorčenje žrtava i svjedoka i njihovu zabrintost za svoju sigurnost”, rekla je Kreso.

S jednom od najvećih kritika javnosti Kreso se suočila u martu 2012. godine, kada je Sud BiH donio odluku da se, u cilju zaštite ličnih podataka, u dokumentima, kao što su, na primjer, pravosnažne presude, umjesto imena i prezimena navode inicijali. Osim inicijala, Sud BiH je odlučio da, umjesto snimka cijelog ročišta, izdaje desetominutni snimak sa suđenja.

Kreso je tada Agenciju za zaštitu ličnih podataka optužila za nastalu situaciju.

“Agencija za zaštitu ličnih podataka nije prihvatila stav da interes javnosti u bilo kojem predmetu može prevagnuti nad pravom na zaštitu ličnih podataka. Svjesni smo da je ovakvo tumačenje zakona izloženo nizu kritika kako opšte, tako i stručne javnosti, i to zbog ograničavanja slobode pristupa informacijama od značaja za javnost”, izjavila je Kreso.

Međutim, iako je Agencija pojasnila svoj stav te Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) naglasilo da u slučajevima izraženog javnog interesa treba omogućiti veći pristup, još uvijek sve presude nisu vraćene na stranicu, a i dalje se izdaje samo deset minuta snimka sa suđenja.

Predsjednica Suda BiH je javno kritikovala i zakonodavnu i izvršnu vlast. Ona je jedan od najglasnijih protivnika prijedloga Ministarstva pravde Republike Srpske o nadležnostima Apelacionog suda – koji bi trebao biti formiran kako bi rješavao žalbe na presude Suda BiH.

“Formiranje suda koji bi služio isključivo kao sud druge ili treće instance za odluke Suda BiH, teško je ekonomski opravdati jer bi to značilo novi budžet, infrastrukturu, administraciju, osoblje i sve službe podrške koje ima Sud BiH”, kazala je Kreso.

Ona je pojasnila da se iz Republike Srpske igra “vrlo opasna igra” – kojom nastoje ograničiti nadležnost državnog pravosuđa.

Kreso je više puta izjavljivala da je ponosna na Sud BiH, nazvavši instituciju koju vodi “modernim sudom”.

“Mogu reći da je Sud BiH opravdao povjerenje svih onih koji su vjerovali u nas. Tu prvenstveno mislim na građane. Ovdje svakako moram naglasiti i veliki doprinos međunarodne zajednice kroz angažman međunarodnih sudija, koji su svojim znanjem i iskustvom doprinijeli izgradnji modernog i efikasnog suda koji primjenjuje najviše međunarodne standarde”, kazala je Kreso.