Subota, 22 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

“Mislim da je proljeće 1993. godine bio najteži period u ratu. Otpočeli su sukobi između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO). (…) Zona odgovornosti Devete brdske brigade je u potpunoj blokadi, nestašica hrane, goriva, municije i lijekova”, kazao je Kazić svjedočeći u svoju korist.

Prema njegovom iskazu, dužnost komandanta Devete brdske brigade je preuzeo 19. januara 1993. godine. Kazić je pojasnio da je Deveta brdska brigada zvanično formirana 5. novembra 1992., kada su odredi i vanformacijske jedinice koje su bile u sastavu Općinskog štaba Teritorijalne odbrane (TO) Hadžići postale njen sastavni dio. Prije Kazića, dužnost komandanta su obavljali Vahid Čamor i Dževad Radžo.

“Opštinski štab preuzima obezbjeđenje objekta ‘Silos’, jer tada smo znali da postoje zatvoreni zatvorenici”, rekao je Kazić, dodavši da su i prije toga čuvari obezbjeđivali “Silos” jer su u njemu bile ratne rezerve hrane.

Osim Kazića, optuženog za nečovječno postupanje te nanošenje fizičke i duševne patnje zatočenicima u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine Hadžići te Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine, dok je Fadil Čović bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba.

Kazić je, prema navodima optužnice, bio komandant Devete brdske brigade ABiH, dok su Hujić i Čović bili upravnici i zamjenici upravnika logora “Silos”. Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.

Prije Kazića, koji će svjedočenje nastaviti 8. decembra, Sefedin Suljević je izjavio da je u martu 1993. godine bio u Tarčinu jer, sa istražnim sudijom iz Zenice, nije mogao proći na Igman.

Suljević, koji je tada bio zamjenik okružnog vojnog tužioca u Zenici, kazao je da je sa sudijom bio smješten u Ratnoj bolnici u Suhodolu i rečeno im je da trebaju ići u školu, gdje je bila civilna policija.

Prema Suljeviću, od Stanice javne bezbjednosti (SJB), koja je bila smještena u Tarčinu, dobili su krivične prijave zbog nedozvoljenog držanja oružja. “Bile su potvrde o oduzimanju automatskih, poluautomatskih pušaka i M-48 oružja. Čini mi se da su bila lica srpske nacionalnosti. Išlo se na potvrđivanje optužnica i ljudima se sudilo”, kazao je Suljević.

Na ljudima kojima se sudilo Suljević, kako je rekao, nije vidio povrede.

“Mi smo bili nekoliko dana, završili nekoliko predmeta i išli na Igman, gdje smo morali završiti zadatak”, kazao je Suljević.

Nastavak suđenja zakazan je za 8. decembar.

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao