Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Bivši pripadnik Vojne policije koja je djelovala u sklopu 15. bihaćke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a kojem je dodijeljen pseudonim S-1, rekao je da poznaje Ćurguza od prije rata.

Svjedok S-1 je kazao da je saznao da je bilo zarobljenih civila u “IMT Traktorskom servisu” u Ripaču, te da je neke i vidio kada je došao na zapovijed izvjesnog Ratka Mihajlovića.

“Vidio sam kako uvode zarobljenike u kamion. I Ćurguz je bio tu. Pozvali su me da uđem unutra. Kada sam ušao u kamion, vidio sam zarobljenike na podu, prekrivene ceradom. Vojnici su stajali na njima”, rekao je svjedok.

Ubrzo su se dovezli do šumarka, gdje je, prema riječima svjedoka, bila jama. Kako je rekao, izašao je iz kamiona, te sa druge strane čuo psovanje, a zatim rafal. Tada su, kako tvrdi svjedok, bila ubijena trojica muškaraca, te je dodao da nije vidio ko ih je ubio, ali se sjeća da je pored njih stajao Željko Stanarević.

Stanarevića je Sud BiH osudio na 13 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Bihaća.

S-1 je potom kazao da je dobio naredbu da odvuče tijela poginulih muškaraca do jame, a potom mu je “Saša Ćurguz rekao da ih gurne u jamu”. Po riječima svjedoka, nakon što je to obavljeno, civile su tjerali da jedan po jedan dolaze do jame.

“Molili su da ih ne ubiju. Ćurguz im je stavio pištolj ‘Magnum’ na glavu i pucao, a oni su padali u jamu”, ispričao je zaštićeni svjedok.

Prema optužnici, Saša Ćurguz je, kao pripadnik Izviđačkog voda 15. bihaćke brigade VRS, u ljeto 1992. godine učestvovao u progonu, mučenjima i ubistvima bošnjačkog stanovništva na širem području Bihaća.

Kako se navodi u optužnici, Ćurguz je 13. juna 1992. godine došao u krug “IMT Traktorskog servisa” Ripač, u kojem su bila 46-orica zarobljenih muškaraca bošnjačke nacionalnosti i gdje je, zajedno s drugim pripadnicima VRS-a, neke od njih tukao i maltretirao.

Neutvrđenog dana u ljeto 1992. godine, prema navodima optužnice, Ćurguz i drugi pripadnici VRS-a, predvođeni Ratkom Mihajlovićem, došli su u “IMT Traktorski servis” u Ripaču i grupu od 11 zarobljenika odveli na lokalitet Hrgar, u blizini prirodne jame zvane Bezdan.

Svjedok S-1 nije mogao precizirati koliko je tačno osoba ubio optuženi toga dana, ali se na pitanje Sudskog vijeća izjasnio da je više od tri.

U unakrsnom ispitivanju, svjedok je rekao da su on i ostali prisutni samo stajali dok se to dešavalo, te da u svojoj komandi nikoga nije obavijestio o tom događaju.

Na današnjem ročištu je saslušan i vještak Hamza Višća, koji je po nalogu Tužilaštva BiH uradio vještačenje dokumentacije o djelovanju VRS u Ljutočkoj dolini, te ulozi 15. bihaćke brigade VRS na tom području.

“Neprijateljem su smatrali civilno muslimansko stanovništvo tog područja, jer nema niti jednog dokumenta koji bi dokazao da je na tom području bila bilo kakva formacija”, rekao je vještak.

U unakrsnom ispitivanju, vještak je pojasnio da je napad VRS na civilno stanovništvo na tom području trajao od 10. do 13. juna 1992. godine, te da ima samo jedan dokument u kojem se navodi da je u tom napadu učestvovao i Izviđački vod 15. bihaćke brigade VRS.

Tužilaštvo BiH je također uložilo i set od 148 materijalnih dokaza, kojim nastoji dokazati opće stanje u tom periodu na području Bihaća, formiranje akcija napada, kao i nalaze vještaka sa ekshumacije ubijenih civila.

Na ovom ročištu je završen dokazni postupak Tužilaštva BiH, a prvi svjedok Odbrane bi trebao biti saslušan 8. decembra.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao