Izravni politički pritisci na državne pravosudne institucije
Najočitiji primjer je ovosedmično hapšenje deset osoba osumnjičenih za ratne zločine u Orašju. Izravni pritisci dolaze najviše iz Republike Hrvatske, od Vlade, preko udruga i drugih koji imaju bilo kakve veze sa ratnim dešavanjima.
U ponedjeljak, 31. oktobra, zbog sumnje za učešće u zločinima počinjenim u Orašju uhapšeni su Đuro Matuzović, Ivo Oršolić, Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Baotić, Marko Blaženović, Mato Živković, Anto Živković i Stijepo Đurić.
Hapšenja u Orašju su izazvala burne reakcije u Hrvatskoj, kakva nisu viđena u slučajevima hapšenja Hrvata iz Hercegovine, poput Ivana “Ivice” Kraljevića, Mate Jelčića, Slavka Skendera, Stojana Odaka, Vice Bebeba, Vinka Radišića i Dragana Miloša ili drugih čiji su predmeti već završeni. Reakcija su izostale, vjerovatno, jer ove osobe nisu bile visokopozicionirane u ratnom periodu.
Nije bilo reakcija ni kada je uhapšen general Zdenko Andabak, a kojem se sudi u dva predmeta za zločine počinjene u Livnu.
Da pritisci na pravosuđe ne dolaze samo iz Hrvatske, primjer su i hapšenja visokopozicioniranih Srba i Bošnjaka, pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i Armije BiH (ABiH).
Najočitiji primjer kod Bošnjaka je hapšenje Nasera Orića, bivšeg komandanta ABiH u Srebrenici.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio je od ambasadora Švicarske u BiH da vlastima svoje zemlje prenese najoštriji protest zbog hapšenja Nasera Orića po potjernici koju je Srbija raspisala u februaru 2014. godine. Hapšenje Orića su osudili i drugi političari poput premijera Denisa Zvizdića, pa čak i iz Republike Turske.
Organizirani su protesti u BiH, između ostalih i u Goraždu. Koordinacija boračkih udruženja Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde je tada izjavila da protestiraju zbog “nastavka ponižavanja branilaca države”.
Ipak, Orić je, na zahtjev istražnih organa, a i zbog bosanskohercegovačkog državljanstva, izručen BiH. Po povratku ga je primio član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović. Oriću se trenutno u Sudu BiH sudi za ratni zločin počinjen u selima oko Srebrenice i Bratunca.
Koordinacija boračkih udruženja BPK organizirala je hitan sastanak nakon vijesti o hapšenju ratnog komandanta ABiH Ahmeta Sejdića, aktuelnog komesara policije BPK Ešrefa Hurića i Ibre Merkeza.
Saopštenjem se oglasila Stranka demokratske akcije (SDA), navodeći da podržavaju procesuiranje ratnih zločina ali da je dosadašnja praksa optuživanja i hapšenja uglednih komandanata i boraca ABiH stvorila sumnju da je Tužilaštvo BiH podleglo neprimjerenim političkim pritiscima u pravcu izjednačavanja zaraćenih strana.
Saopšteno je da je Kanton Sarajevo spreman pomoći i finansijski podržati Odbranu komandanta Ahmeta Sejdića.
Politički utjecaj na Sud i Tužilaštvo BiH je često primjetan i iz Republike Srpske (RS), odnosno od predsjednika tog entiteta Milorada Dodika. On je tražio i organiziranje referenduma za preispitivanje odluka Suda i Tužilaštva BiH. Uz to, Dodik često izjavljuje da se samo procesuiraju Srbi i da neće ispoštovati odluke te državne institucije.
Da su se svi usuglasili da se procesuiraju ratni zločini, ne samo lakših djela već i protiv visokopozicioniranih osoba, dokaz je Strategija za procesuiranje ratnih zločina koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 2008. godine.
Osim pritisaka koji postoje prije i tokom procesuiranja ratnih zločina, političari se ne ograđuju ni od osuđenih i optuženih za ratne zločine. Primjer je i odlikovanje Radovana Karadžića, Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika u Narodnoj skupštini RS.
