Hamid Dupovac je kazao da su zatvorenici radili sa Civilnom zaštitom općine Hadžići na uređenju “rezervnih položaja”.
“Bili su rado angažovani, znam za to. Bilo je uglavnom uređenje njihovih prostorija, sječa i cijepanje drva, poljoprivrednih radova. (…) Bili su čak angažovani za poslove Devete brdske brigade na uređivanju sporednih putnih komunikacija”, rekao je Dupovac, bivši pomoćnik komandanta za organizacijske i mobilizacijske poslove Devete brdske brigade Armije BiH (ABiH).
Prema njegovim riječima, akti za angažovanje zarobljenika bili su dostavljani na potpis komandantu brigade. Dupovac je kazao da je komandant brigade bio Nezir Kazić, te da je uz njega još jedan starješina bio nadležan da potpisuje akte.
Uz Kazića, za ratne zločine počinjene u Hadžićima optuženi su Mustafa Đelilović, Fadil Čović, Mirsad Šabić, Bećir Hujić, Halid Čović, Šerif Mešanović i Nermin Kalember. Na teret im je stavljeno nečovječno postupanje, nanošenje fizičke i duševne patnje zatočenicima u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”.
Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine Hadžići te Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva te općine, Kazić komandant Devete brdske brigade ABiH, dok su Hujić i Čović bili upravnici i zamjenici upravnika logora “Silos”. Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.
Zatvorenici su radili, kako je rekao svjedok, u zoni odgovornosti Devete brdske brigade i to na mjestima gdje se nalaze logistički organi jedinica. Dodao je da su zatvorenici radili i van zone odgovornosti Devete brdske brigade, ali da nisu bili angažovani na prvoj borbenoj liniji.
“Nikad nisu bili blizu položaja. Nisu bili izloženi snajperskoj ili drugoj mogućnosti… Nije bilo slučajeva ranjavanja nekog od zarobljenika”, izjavio je svjedok odgovarajući na pitanja Optužbe.
Kako je pojasnio svjedok, zatvorenici su 1993. godine, po zahtjevu komande Prvog korpusa ABiH, nekoliko puta bili angažovani na izgradnji tunela “Dobrinja – Butmir” .
Na pitanje Optužbe, svjedok je odgovorio da su zatvorenici bili angažovani i u Hrasnici dva ili tri puta po zahtjevu Prvog korpusa. U jednom od tih slučajeva, kako je dodao, nisu se vratili, ali o tome ništa ne zna.
Obezbjeđenje objekta “Silos”, kazao je svjedok, od novembra 1992. godine vršila je jedinica Devete brdske brigade u kojoj je bilo 40 do 50 osoba.
Zadatak svjedoka u vezi sa “Silosom” bilo je popunjavanje službe obezbjeđenja.
Nastavak suđenja zakazan je za 13. oktobar.
