Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

“Takav proglas zaista nikada nisam vidio. Ono što sam znao je da su od maja 1992. godine civli nesrpske nacionalnosti privođeni u policiju, iako meni nije bilo poznato iz kog razloga”, kazao je Gligorić.

Svjedok, koji je bio član i portparol Kriznog štaba Doboja, ponovio je da je Doboj nakon 3. maja 1992. godine skoro osam mjeseci bio bez struje, vode i plina, a da u gradu nije bilo nikakve diskriminacije u pogledu snadbijevanja.

“Niko u gradu nije imao struje i vode. Tehnički je bilo nemoguće da pripadnici jedne nacionalnosti imaju vode i struje, a da drugi nemaju. Tako da je u tom pogledu svima bilo isto”, objasnio je svjedok Gligorić.

Dodao je i da se kao direktor Radio Doboja sjeća da su uniformisani pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Doboj 24 sata obezbjeđivali radio, te da su putem radija emitovani javni proglasi građanima da predaju svo naoružanje.

“Mi smo takve informacije, odnosno proglase dobijali od vojnih struktura. Ja sam smatrao da je to bio poziv svim stanovnicima Doboja, a ne samo određenoj nacionalnoj grupi”, naglasio je Gligorić.

Milan Ninković, Borislav Paravac, Andrija Bjelošević i Milan Savić optuženi su da su od početka maja 1992. do kraja 1993. učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.

Optuženima su na teret stavljeni napadi vojske, policije i paravojnih formacija, prilikom kojih su civili ubijani i zarobljavani te odvođeni u logore na više lokacija na području Doboja, kao i progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Doboja i Teslića.

Optuženi Paravac je u to vrijeme bio predsjednik, a Ninković član Kriznog štaba općine Doboj, Bjelošević načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj, dok je Savić bio njegov zamjenik.

Svjedok Gligorić je kazao da mu je poznato da su zatvori, odnosno objekti u gradu kao što su “Bosanka” ili “Perčin disko”, bili puni osoba nesrpske nacionalnosti, ali da ne zna zašto i koliko ih je bilo na tim mjestima zatočeno.

“Koje jedinice su učestvovale u zatvaranju tih ljudi, to zaista ne znam. Ono što sam već rekao ovdje, a što ću ponoviti je da su u maju 1992. godine u Doboj došle kriminalne bande koje su privodile građane Doboja i bilo ih je u tom trenutku teško zaštititi”, rekao je Gligorić.

Današnjim iskazom, Gligorić je nakon četiri ročišta završio sa svjedočenjem.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. oktobar.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao