Utorak, 17 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

“Takav proglas zaista nikada nisam vidio. Ono što sam znao je da su od maja 1992. godine civli nesrpske nacionalnosti privođeni u policiju, iako meni nije bilo poznato iz kog razloga”, kazao je Gligorić.

Svjedok, koji je bio član i portparol Kriznog štaba Doboja, ponovio je da je Doboj nakon 3. maja 1992. godine skoro osam mjeseci bio bez struje, vode i plina, a da u gradu nije bilo nikakve diskriminacije u pogledu snadbijevanja.

“Niko u gradu nije imao struje i vode. Tehnički je bilo nemoguće da pripadnici jedne nacionalnosti imaju vode i struje, a da drugi nemaju. Tako da je u tom pogledu svima bilo isto”, objasnio je svjedok Gligorić.

Dodao je i da se kao direktor Radio Doboja sjeća da su uniformisani pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Doboj 24 sata obezbjeđivali radio, te da su putem radija emitovani javni proglasi građanima da predaju svo naoružanje.

“Mi smo takve informacije, odnosno proglase dobijali od vojnih struktura. Ja sam smatrao da je to bio poziv svim stanovnicima Doboja, a ne samo određenoj nacionalnoj grupi”, naglasio je Gligorić.

Milan Ninković, Borislav Paravac, Andrija Bjelošević i Milan Savić optuženi su da su od početka maja 1992. do kraja 1993. učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.

Optuženima su na teret stavljeni napadi vojske, policije i paravojnih formacija, prilikom kojih su civili ubijani i zarobljavani te odvođeni u logore na više lokacija na području Doboja, kao i progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Doboja i Teslića.

Optuženi Paravac je u to vrijeme bio predsjednik, a Ninković član Kriznog štaba općine Doboj, Bjelošević načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj, dok je Savić bio njegov zamjenik.

Svjedok Gligorić je kazao da mu je poznato da su zatvori, odnosno objekti u gradu kao što su “Bosanka” ili “Perčin disko”, bili puni osoba nesrpske nacionalnosti, ali da ne zna zašto i koliko ih je bilo na tim mjestima zatočeno.

“Koje jedinice su učestvovale u zatvaranju tih ljudi, to zaista ne znam. Ono što sam već rekao ovdje, a što ću ponoviti je da su u maju 1992. godine u Doboj došle kriminalne bande koje su privodile građane Doboja i bilo ih je u tom trenutku teško zaštititi”, rekao je Gligorić.

Današnjim iskazom, Gligorić je nakon četiri ročišta završio sa svjedočenjem.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. oktobar.

Najčitanije
Saznajte više
Senad Gračanin i ostali: Završen dokazni postupak Tužilaštva
Na suđenju za zločine u Velikoj Kladuši 1995. godine, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona uložilo je pisane dokaze, čime je okončalo svoj dokazni postupak.
Muhamed Ibrahimović: Promijenio iskaz u vezi sa udaranjem zatvorenika
Na suđenju za zločine u Livnu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da se ne sjeća da je Muhamed Ibrahimović prilikom saslušanja udarao zatvorenike srpske nacionalnosti, kao što je govorio u istrazi.
Peković: Od članova porodice i komšija čuli o ubistvu
Kevac: Gledao odvođenje muškaraca u Biljanima