Ponedjeljak, 30 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Za Vasiljevićem, koji je nastanjen u Beogradu i koji je državljanin BiH i Srbije, ranije je raspisana potjernica.

Prema ranijem saopćenju Tužilaštva BiH, Mladen Vasiljević je optužen da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Srpske opštine Rogatica i član Kriznog štaba, od maja do novembra 1992. godine učestvovao u progonu civilnog bošnjačkog stanovništva na području općine Rogatica.

Vasiljeviću je na teret stavljeno da je preko podređenih pripadnika SJB-a, u saradnji s pripadnicima Rogatičke brigade, učestvovao u ubistvima, prisilnim nestancima i nezakonitom zatvaranju.

“Nesrpsko stanovništvo je bilo zatvoreno u objekte i prostorije Srednjoškolskog centra ‘Veljko Vlahović’ i fabriku slada ‘Rasadnik-Sladara’ u Rogatici, gdje je Vasiljević obilazio i ispitivao zatvorena lica. Žrtve su premlaćivane, odvođene na prinudne radove, zatvorene žene i djevojke silovane uz prijetnje i upotrebu sile, a stariji muškarci, žene i djeca prisilno su preseljeni izvan područja Rogatice. Imovina nesrpskog stanovništva je pljačkana i uništavana u velikim razmjerama”, saopćeno je u junu ove godine, kada je Tužilaštvo podiglo optužnicu.

Prema Tužilaštvu, Vasiljević je učestvovao u pješadijskim napadima na civilno stanovništvo iz Višegrada i okolnih sela, prilikom kojih je više desetina civila lišeno slobode.

“Većina tijela žrtava je pronađena i ekshumirana 2000. godine u jami Paklenik kod sela Kalimanići u općini Sokolac, a veći broj žrtava je odveden u nepoznatom pravcu. O njihovoj sudbini do dan-danas nema nikakvih informacija”, stoji u optužnici Tužilaštva.

 

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.