Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Dok je bio urednik “Milwaukee Journal Sentinela”, novinari Martyja Kaisera su tri puta nagrađivani “Pulitzerom” – najprestižnijom novinarskom nagradom u svijetu – a priče koje je uređivao Blake Morrison za “Reuters” dva puta su bile u finalnom izboru za ovu nagradu.

Obojica kažu da su se novinarstvom počeli baviti iz želje da naprave promjene nabolje u svijetu.

“Uspio sam da radim na pričama koje su spasile živote ljudi. Naime, istraživali smo preglede koji se dešavaju u bolnicama, posebno u vezi s testiranjima krvi, i kada spasite živote djece, tada shvatite zašto je ovakvo novinarstvo toliko vrijedno. Također sam radio na priči u vezi s problemima sa zakonima koji regulišu vožnju u pijanom stanju, zbog koje preko 200 ljudi godišnje strada u Wisconsinu, odakle dolazim. Ono što je važno jeste da smo otkrili istinu i dali ljudima informacije potrebne da se napravi bolje društvo”, kaže Kaiser.

Morrisona je novinarstvu privukla ideja da osigura da se ljudima na vlasti postave teška pitanja.

“Za novinare je vrlo važno da predstavljaju ljude. One ljude koji nam vjeruju da ćemo natjerati vlasti da govore istinu. To su svi oni ljudi koji plaćaju poreze, i dio naših obaveza je da postavimo teška pitanja koja drugi ljudi nemaju prilike postaviti jer nemaju pristup onima na vlasti”, ističe Morrison.

Jedan od tekstova koji su nedavno bili u finalnoj selekciji za “Pulitzera” a na kojem je radio i Morrison ticao se usvajanja djece.

“Nedavno sam kao urednik u ‘Reutersu’ radio na važnoj priči o djeci koja dolaze iz drugih zemalja a koju američki parovi usvajaju, ali onda nakon određenog vremena shvate da se ne mogu brinuti o toj djeci, i umjesto da nađu neko adekvatno rješenje, oni reklamiraju tu djecu preko interneta i daju ih dalje. Imao sam talentiranu novinarku s kojom sam radio i priča je imala veliki odjek – jer smo spasili živote djece, koja nekada završe u sredinama gdje ih zlostavljaju, a ljudi koji su odgovorni za ovo osuđeni su zbog našeg rada”, kaže Morrison.

Skupa ali vrijedna istraživanja

Novinarska istraživanja, prema Kaiseru, često su skupa, ali su iznimno vrijedna jer nekada spašavaju  živote, a uvijek su u cilju popravljanja stanja u društvu.

“Ovakvo novinarstvo je uvijek skupo. Istraga traje i trud je veliki. Sada i u Americi imamo jednu bitku, koju mnogi mediji gube jer se smanjuje broj novinara u redakcijama. Upravo zbog toga je istraživačko novinarstvo još važnije. Sada, više nego ikada, moraju se birati priče koje će imati uticaj, koje će dovesti do promjena”, pojašnjava Kaiser.

Način za povećavanje broja istraživačkih priča Kaiser vidi u internetskom novinarstvu, koje osigurava veći stepen nezavisnosti.

Morrison nadu vidi u tome da se novinari bave istraživačkim radom pri svakodnevnim temama.

“Istraživačko novinarstvo ne mora uvijek biti skupo, više se radi o stavu i strasti medija i novinara. Svaki dan kada neko ide na posao, bilo da mu je titula novinar, urednik ili istraživač, treba ići s ciljem da otkrije nešto novo što ljudi kriju ili ne znaju. Treba htjeti građanima dati informaciju koju nisu imali. To najviše ovisi o trudu, uvjerenju, srčanosti i zalaganju”, kaže on.

Najvažniji savjet mladim novinarima koji se žele baviti istraživačkim novinarstvom za Kaisera jeste da budu radoznali.

“Najbolji novinari uvijek žele više znati i postavljaju pitanja. Ono što me kod novinara nekada plaši jeste to kada krenu sa stavom i hoće da taj stav potvrde izjavama. Dobar novinar samo kaže da želi da sazna više jer je to prvi korak”, naglašava Kaiser.

Uz radoznalost i upornost, za Morrisona važna osobina novinara mora biti “autentičnost”.

“Kada pričam s mladim novinarima, kažem im da upoznaju sebe. Moraju da shvate zašto im prijatelji govore tajne, jer vide u njima nešto čemu vjeruju. To je isti kvalitet koji će vidjeti stranci, ta autentičnost. Morate biti radoznali i uporni, ali ako niste autentični, ljudi vam neće vjerovati i nećete imati kredibiliteta”, pojašnjava Morrison.

Kaiser i Morrison su proteklih sedam dana boravili u BiH, gdje su radili kao predavači na Ljetnoj školi istraživačkog novinarstva Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Razmaženi novinari u Americi

Morrison kaže da je oduševljen novinarima iz regiona i dodaje da je istraživačko novinarstvo u društvima u tranziciji, poput bosanskohercegovačkog, iznimno važno.

“Nekada su promjene spore u društvu, ali jedna od prvih promjena jeste osiguranje da je bilo koje društvo fer i transparentno. To je uloga novinara, koji osiguravaju da istina izađe na vidjelo, čak ako se nekada ne desi da ljudi na vlasti izgube pozicije, u svakom slučaju novinari otkriju istinu, i to je za mene častan posao”, zaključuje Morrison.

Kaiser dodaje da je inspiriran novinarima iz regiona, koji često rade u teškim uslovima.

“Kada vidim stanje ovdje, shvatim da su novinari u Americi razmaženi. Ovdje novinari vrlo teško rade da naprave bilo kakvo istraživanje, nezavisno, bez uticaja politike, koje će osigurati da građani dobiju informacije na osnovu kojih mogu donositi odluke… Ovi novinari su me inspirirali jer se brinu o interesima javnosti. Oni ne rade radi sebe, već im je stalo do ljudi u svojim zemljama. Oni žele otkriti ljudima kakvo je zaista stanje, a kakvo društvo treba biti. Pravo novinarstvo je upravo ono koje otkriva kako život može biti bolji”, kaže Kaiser.

    Povezane vijesti
    Saznajte više
    Intervju – Turgunjan Alawdun: Rečeno je nikad više, a onda se desila Srebrenica i sada Ujguri prolaze torturu u Kini
    Ujguri u Kini i dalje žive pod pritiskom i strahom i to mora prestati, kaže za Detektor novoizabrani predsjednik Svjetskog ujgurskog kongresa Turgunjan Alawdun na godišnjicu proglašenja nasilja nad ovom manjinskom muslimanskom grupom. U intervjuu govori zašto su izabrali Sarajevo da održe svoj kongres i objašnjava da je Bosna i Hercegovina bila najsigurnija zbog prijetnji koje dobijaju od kineskih vlasti.
    Murtezić: Dvije decenije reforme pravosuđa u BiH i dalje nisu riješile ključne izazove
    Iako pravosuđe u Bosni i Hercegovini već 20 godina prolazi kroz konstantan proces reformi, ključni izazovi poput nedostatka većeg broja edukacija, modernizacije procesa i transparentnosti pravosudnih institucija ostaju. Arben Murtezić, bivši direktor federalnog Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), kaže kako su ovo polazne tačke za ispravne promjene u jednom od najvažnijih stubova vlasti.
    Intervju: Inna Pedan – Obaveza pričanja o ratu u Ukrajini kroz umjetnost
    Olenin zagovarački put kroz Evropu za suprugovu slobodu