Sejdić: Paćenička sredina za sve
Hamed Rišljanin, koji je početkom rata bio komandant Teritorijalne odbrane (TO) Goražde, rekao je da je prisustvovao sastancima Kriznog štaba, koji je 5. i 6. jula 1992. donio odluku o razoružavanju civila Bučja.
“Ne mogu se sjetiti svih detalja. Znam da je na jednoj sjednici bilo da se u selu Bučje stanovništvo prekontroliše, pregleda ima li naoružanja…”, izjavio je svjedok.
Na upit Optužbe da li je imao informaciju da civili Bučja predstavljaju bezbjednosnu prijetnju, odgovorio je negativno, naglasivši da se i ne sjeća da je bio napad iz pravca Bučja.
Nakon što mu je predočen iskaz iz oktobra prošle godine, svjedok je potvrdio da zna da su privođeni civili u Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Potvrdio je i da su riječi izrečene na sjednici Kriznog štaba – da “250 četnika iz Čajniča ide prema Goraždu” – njegove.
Ove navode svjedok je potvrdio nakon što mu je Odbrana predočila zapisnik sa sjednice.
“Nema sumnje, to su moje riječi”, kazao je svjedok, dodavši da ne spori da je neko na sjednici govorio i da selo Bučje niko nije uspio razoružati i da “drže zmiju u njedrima”.
Na tvrdnje Odbrane da ako se kod stanovništva nalazi oružje, ono predstavlja opasnost za odbrambene snage, svjedok je rekao da ne može potvrditi da je to stvarna opasnost.
“Nisam tako razmišljao, ali možda je bilo pogrešno… Možda sam pogrešno procijenio situaciju”, kazao je Rišljanin.
Rišljanin je svjedočio na suđenju Ahmetu Sejdiću, bivšem komandantu Prve višegradske brigade Armije BiH (ABiH) koji je optužen da je naredio i učinio nečovječno postupanje prema civilima srpske nacionalnosti na području općina Rudo, Višegrad i Goražde.
Kako stoji u optužnici, Sejdić je zločin počinio u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine. Na teret mu je stavljeno i da nije spriječio ili kaznio podređena lica u nanošenju ozljeda i drugih patnji civilima i ratnim zarobljenicima, kao i u pljačkanju imovine.
Drugi svjedok Tužilaštva BiH, Emir Frašto je rekao da je kao specijalista opće medicine radio u Domu zdravlja u Goraždu, te je pregledao i civile srpske nacionalnosti iz sela Bučje.
“Bilo je ljudi kojima je trebala medicinska pomoć”, kazao je svjedok, potvrdivši da je među tim stanovnicima sela Bučje bilo žena, djece i starijih osoba.
Prema njegovim riječima, to je bilo u julu ili augustu 1992. godine, a tada je bilo ranjenih i pratilaca za koje misli da su bili pripadnici većinom policije.
“Rane nisu bile teške kod građana, mislim da je bilo stradalih i s jedne i s druge stane. Različito su reagovali. Svi su bili uplašeni. Niko nije bio dobar, patnje i za jedne i za druge. Inače, sredina paćenička za sve”, izjavio je Frašto.
On je potvrdio da je kroz Dom zdravlja, koji je kasnije preimenovan u Ratnu bolnicu, tokom rata prošlo preko 4.500 ranjenih osoba.
Nastavak suđenja zakazan je za 19. septembar.
