Predstavnici udruženja logoraša iz Prijedora i Sanskog Mosta, koji su u petak posjetili jamu Hrastova Glavica, kazali su da su nezadovoljni činjenicom da za ubistva na ovom lokalitetu 1992. godine još uvijek niko nije odgovarao.
Predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor '92” Mirsad Duratović kazao je da je neprihvatljivo da se odgovorni za Hrastovu Glavicu ne procesuiraju.
“Niti je Kantonalno tužilaštvo Unsko-Sanskog kantona niti Državno tužilaštvo pokrenulo istragu vezano za Hrastovu Glavicu. Nije otvoren predmet Hrastova Glavica, ali također ne postoji ni predmet Jakarina Kosa, ni Redak, Tomašica ni za druge masovne grobnice u Prijedoru”, kaže Duratović i dodaje da preživjeli logoraši znaju ko je odgovoran za ubistva.
Duratović dodaje da veliki zločini otvaraju priče o nalogodavcima i organizatorima.
“Lakše je procesuirati nekog odgovornog za jedno ili pet ubistava nego uhvatiti se u koštac sa kriznim štabom i onda pokrenuti mnogo veća i krupnija pitanja”, kaže Duratović.
Nihad Ključanin, predsjednik općinskog udruženja logoraša Sanski Most, ističe da pojedinac nije mogao formirati logore u Prijedoru ili izvoditi ljude i naći lokalitet u susjednoj općini i ubiti 124 osobe.
“To su uradile vojno-policijske snage”, kaže Ključanin.
Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u BiH, kaže da su logoraši dovezeni kamionima u reon Hrastove glavice nakon što su mučeni.
“Logoraši su prije toga mučeni, maltretirani, vezali su po trojicu žicom za ruke, a potom ih dovodili do te jame. Svakome je pucano u glavu i kao takvi bacani su u tu duboku jamu. Poslije određenog broja strijeljanja, kada su se zločinci zamorili stojeći pucajući im u glavu, onda su ih natjerali da im donesu stolice, fotelje i u sjedećem položaju su ubijali”, kaže Mešković.
Mešković je također napomenuo da je procesuiranje najodgovornijih ključno pitanje za budućnost.
“Kada govorimo o odgovornosti, mi uvijek u Savezu logoraša BiH ističemo da je pojedinačna odgovornost vrlo bitna i nužna, ali izvršenje takvog zločina, i mnogih drugih, ne mogu planirati i organizovati pojedinci. Za takve stvari vjerovatno stoje institucije i samo dokazivanje kompletne organizacije planiranja izvršenja zločina BiH mora se vjerovatno u narednom periodu posvetiti mnogo više pažnje”, ističe Mešković.
Za zločine počinjene u Prijedoru, u Sudu BiH i Haškom tribunalu osuđeno je 36 osoba, na ukupno 582 godine zatvora.
