Vještak Dragomir Keserović, general Oružanih snaga BiH (OS BiH), rekao je da je dva puta dobijao naredbe za vještačenje u ovom predmetu, te da je korigovana verzija, predstavljena na prethodnom ročištu, ujedno i finalna.
Suzana Tomanović, braniteljica drugooptuženog Petra Krndelja, konstatovala je da je vještak u izradi ovog nalaza koristio iskaze svjedoka iako mu je Sud ranije kazao da to ne može raditi, niti cijeniti valjanost iskaza svjedoka, što je posao Sudskog vijeća.
“Da nisam koristio iskaze svjedoka, ovog nalaza ne bi ni bilo”, rekao je vještak Keserović.
Na pitanje braniteljice da li je raspolagao dokumentima o akciji u Čeljevu (općina Čapljina), Keserović je odgovorio da ih nije koristio u izradi nalaza.
Odbranu je interesovalo kako je vještak, ukoliko nema dokumente koji to potvrđuju, ustanovio da je optuženi Petar Krndelj imao naređivačku funkciju u akciji u Čeljevu i direktno bio uvezan s radnjama.
Keserović je kazao da je do informacija došao koristeći izjave svjedoka, te da je faktološkom analizom iskaza uvezao radnje u Čeljevu.
Vještak je naveo da je koristio isključivo iskaze svjedoka i u ocjenjivanju odgovornosti Krndelja kao rukovodioca akcije u Čeljevu. U nalazu stoji “da je on indirektno presudio o sudbini zarobljenika za koje su ga pitali da li mu trebaju, na što je on odgovorio da ne trebaju, da bi oni uskoro bili likvidirani”.
Za zločine počinjene na području Čapljine optuženi su Nikola Zovko kao bivši komandir Policijske stanice (PS) u Čapljini, Petar Krndelj kao pomoćnik komandira, Krešo Raič kao komandir voda Vojne policije i Ivica Čutura kao operativni radnik u stanici u Čapljini.
U optužnici se navodi da su pripadnici policije, kojima je rukovodio optuženi Krndelj, i vojni policajci Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 19. jula 1993. godine učestvovali u akciji u selu Čeljevo (općina Čapljina), tokom koje su ubijena tri bošnjačka civila.
Na pitanje Vahida Čamdžića, branitelja Raiča, vještak je procijenio da je u Čeljevu “zapravo bila intervencija, a ne akcija, uzme li se u obzir da treba neki događaj na određenom području kako bi se mogla izdati naredba za akciju na tom lokalitetu”.
Čamdžić je rekao da je vještak u sklopu svoga nalaza uz svaku funkciju nekog lica morao staviti i dokument koji dokazuje tu funkciju. Vještak nije odgovorio na pitanje da li je u sklopu vještačenja imao bilo kakav dokument koji je mogao potvrditi Raičevu funkciju.
Vještak je također kazao da nema nikakav dokaz koji upućuje da je Raič ikada dobio izvještaj iz akcije u Čeljevu.
Na pitanje Čuturinog branitelja Branka Karadeglića vještak je naglasio da nije imao pisanu naredbu da je Petar Krndelj uputio Ivicu Čuturu u akciju u Veledarovoj Mahali, niti je na uvid imao ikakav izvještaj iz te akcije.
Suđenje se nastavlja 24. augusta.
