Ispitivanje presude Novaku Đukiću ili pravičnosti suđenja

Viši sud u Beogradu odgodio je 1. juna ročište na kojem je trebalo biti razmatrano preuzimanje izvršenja 20-godišnje kazne zatvora na koju je Sud BiH osudio Novaka Đukića zbog zločina počinjenog na tuzlanskoj Kapiji.

Razlog odgađanja je nedostavljanje dokumentacije iz Suda BiH koju je zatražila Đukićeva Odbrana.

U Ministarstvu pravde BiH kažu da su molbu, kao i urgenciju, dostavili Sudu BiH, koji “jedino posjeduje dokumentaciju”.

“S obzirom da je riječ o složenom predmetu, od njih zavisi u kom roku će dokumentaciju prikupiti i proslijediti”, navodi Marina Bakić, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH.

U Sudu BiH su potvrdili da su dobili zamolnicu, ali smatraju kako ne postoji osnov za dostavljanje kompletnog spisa, s obzirom da Sud u Beogradu ne treba priznavati presudu, već samo preuzeti izvršenje kazne.

“Sud BiH je u odgovoru podsjetio na ugovor između naše zemlje i Srbije o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima koji se ne odnosi na priznanje presuda koje su donijeli sudovi BiH i Srbije, već isključivo na izvršenje sudskih odluka, a u konkretnom slučaju radi se o izvršenju krivične sankcije”, navode u Sudu BiH.

U Sudu BiH također navode da je Đukićeva Odbrana zatražila cjelokupni spis kako bi srbijansko pravosuđe preispitalo zakonitost presude, ali da za to ne postoji zakonska osnova.

“Niti jedan ugovor a ni međunarodni akt ne propisuje da sud izvršenja cijeni zakonitost provedenog postupka suda zemlje tražioca izvršenja, pa to ne može činiti ni Viši sud u Beogradu, jer nije nadležan da, kao viši sud, ispituje zakonitost provedenog postupka protiv Đukića”, kažu u Sudu BiH.

Oni dodaju i da je Ustavni sud u BiH već odbio Đukićevu žalbu u kojoj je rekao da su mu prekršena ljudska prava jer nije imao pravično suđenje.

Đukićev advokat Milorad Konstantinović kaže za BIRN BiH da nije vidio odgovor Suda BiH, ali da smatra da srbijansko pravosuđe mora samo utvrditi da li je njegov klijent imao pravično suđenje u BiH.

“Jedan od uslova za preuzimanje je odluka o tome da li je postupak u državi koja traži priznanje bilo pravično. Kako će se ustanoviti da li je postupak bio pravičan ako nije izvršen uvid u spis predmeta. Zakonsko pravo u Srbiji jeste da svaka osuđena osoba može pokušati dokazati da postupak u državi koja traži priznanje sudske odluke nije bio pravičan”, objašnjava Konstantinović.

On dodaje da Viši sud u Beogradu neće ispitivati zakonitost presude, već samo da li je Đukić imao pravično suđenje u BiH.

“Postupak za priznanje strane sudske odluke bi bio besmislen ako bi to bilo samo da se udari pečat i da se stavi potpis. To zašto Sud BiH krije spise već postaje indikativno”, tvrdi Konstantinović.

On kaže da postupak neće biti nastavljen, odnosno zakazano naredno ročište, sve dok ne stignu spisi iz Suda BiH.

Đukić je proglašen krivim da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren“ Vojske Republike Srpske (VRS), 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu. Granatom koja je ispaljena na tuzlansku Kapiju ubijena je 71 osoba.

On je pušten iz zatvora u februaru 2014. godine, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu kojom je bio osuđen na 25 godina zatvora. Sud BiH je u junu 2014. smanjio kaznu Đukiću na 20 godina, a njegov branilac je nekoliko dana kasnije obavijestio Sud BiH da je osuđeni na liječenju u Srbiji.

U oktobru 2014. za njim je raspisana potjernica jer se nije odazvao pozivu za izvršenje kazne, nakon čega je od Srbije zatraženo preuzimanje.