Intenzivirane ekshumacije i identifikacije žrtava
This post is also available in: English
Institut za nestale osobe BiH intenzivirao je proces traženja, ekshumacija i identifikacija žrtava s područja Srebrenice, Zvornika i Hercegovine.
Prilikom obilježavanja 11. jula, godišnjice genocida u Srebrenici, na dženazi u Potočarima će biti ukopano najmanje 95 žrtava.
Iz Instituta za nestale osobe BiH za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rečeno je da se u identifikacionom centru Podrinje u Tuzli intenzivno radi, te da su zakazane identifikacije žrtava koje će biti ukopane na zajedničkoj dženazi 11. jula u Potočarima.
Kako su naveli, do sada je identificirano 95 žrtava, a očekuje se da bi ovaj broj mogao biti nešto veći.
U toku su identifikacije u Komemorativnom centru Tuzla uoči zajedničke dženaze 1. juna u Memićima u Kalesiji. Riječ je o zvoriničkim žrtvama stradalim 1992. i 1993. godine.
Na ovoj dženazi bit će ukopano sedam identificiranih nestalih osoba i 20 neidentificiranih, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz masovnih grobnica Kazan-bašča, Kamenica, Ramin grob, Kozluk i na pojedinačnim lokalitetima Fetija i Kamenica na području Zvornika.
Na lokalitetu Kazan-bašča na području Zvornika radnici Islamske zajednice su prilikom kopanja mezara u neobilježenom dijelu mezarja pronašli dvije crne zaštitne vreće kakve je koristila bivša Jugoslovenska narodna armija (JNA) u kojima se nalaze ljudski posmrtni ostaci. Iz Instituta za nestale osobe BiH upućen je zahtjev Tužilaštvu BiH te se očekuje da bi se u narednom periodu mogla zakazati ekshumacija na ovom lokalitetu.
U srijedu, 1. juna, trebala bi biti ekshumacija u Cerskoj. Na ovom lokalitetu bi se trebali nalaziti posmrtni ostaci jedne žrtve. Inače, na ovom lokalitetu 2003. godine pronađena je masovna grobnica i ekshumirani su posmrtni ostaci 131 žrtve bošnjačke nacionalnosti ubijene 1992. na ovom području.
Ekshumacija u prirodnoj jami Radača na lokalitetu Goranci na području Mostara još uvijek traje, a počela je prije godinu dana. Do sada su ekshumirani dijelovi kostiju za koje postoji sumnja da bi mogli biti ljudskog porijekla.
Radi se o ekshumaciji koja najduže traje i koja je najviše koštala od dosadašnjih ekshumacija u BiH. Razlog tome je što se radi već četvrti put. Prvi put je rađena 2008. godine, kada su ekshumirani posmrtni ostaci četiri žrtve. Riječ je o tri žrtve srpske nacionalnosti i jednoj žrtvi hrvatske nacionalnosti. Zatim je rađena 2009. godine, potom 2012., kad su odvezene veće količine smeća i zemlje, ali posmrtni ostaci nisu pronađeni. Do sada se došlo do 57 metra dubine i planirano je da se pretraži kompletna jama.
