Nedjelja, 25 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U predstavi “Srebrena krv”, čiji je režiser Nedim Malkočević, glumac Narodnog pozorišta Tuzla, koristit će se autentični tonovi i snimci zabilježeni za vrijeme počinjenja genocida u Srebrenici.

Osim Malkočevića, u predstavi igra i novinar Samir Karić, koji je svoju prvu glumačku ulogu ostvario u nagrađivanom pozorišnom komadu “Klasni neprijatelj”, u režiji Harisa Pašovića.

Autori i glumci u “Srebrenoj krvi” smatraju da se u kulturnim i obrazovnim institucijama ova tema premalo spominje, i to mahom povodom određenih datuma, iako bi, istaknuli su, trebalo biti upravo suprotno.

“Zadnjih, sigurno, 15 godina u pozorištima nemamo predstave koja govori o genocidu u Srebrenici ili koja na bilo koji način tematizira taj period rata u BiH. Postojala je jedna predstava koja više nije na repertoaru i zaista je žalosno da 15 godina, uz ovoliki broj pozorišta i umjetnika u našoj zemlji, niko ne govori o tome”, smatra Karić.

Govoreći o pripremama za ovaj projekt i istraživanju dokumenata, zapisa i materijala koji su manje-više svima poznati, Malkočević je istaknuo da su u njemu pomiješale emocije ražalošćenosti, zatečenosti, ljutnje, nemoći i tuge.

Ta su osjećanja, naveo je on, neka nova emocija za koju termin u bosanskom jeziku ne postoji. Ali, dovoljno je, kako je naglasio, reći samo “Srebrenica”, da bi bila jasna dubina i težina te emocije.

“Ono što bih želio da kažem o predstavi jeste, generalno, to da smo uzeli da radimo jedan djelić genocida koji se dogodio iz vizure dva brata koja su obrazovana, perspektivna i koja su nada, ne samo jednog područja, nego i šireg regiona. Ugasiti tu nadu, to je nešto više i od genocida i od bilo čega što je dokazano u sudovima. Ta nada je ugašena”, rekao je Malkočević, dodavši da je tema predstave univerzalna.

Dok razmišlja o “Srebrenoj krvi”, Malkočević priznaje da mu se misli roje i da što brže želi izgovoriti mnogo toga, prije no što jednu misao zamijeni druga, tužnija i bolnija.

“Generalno, moj koncept i moja vizija ovog djelića genocida jeste da želim da pošaljemo jasnu poruku da je to poraz čovječanstva i civilizacije. Mislim da nismo mogli da uradimo nešto više u sprečavanju svega toga”, istaknuo je on.

Prema njegovim riječima, poruka predstave je upućena kao šamar svima onima koji su bili, gledali, nametali nešto i određivali našu sudbinu.

Iako nije rađena prema sudbinama stvarnih osoba, predstava sadrži historijske trenutke kojima je tekst prilagođen. S obzirom na to da se svaki tekst u dramaturškom obliku treba uraditi u skladu sa pozorišnim zakonitostima, autori “Srebrene krvi” sarađivali su sa Kemalom Bašićem iz Sarajeva, opisujući ga kao “inteligentnog momka i bogatstvo bh. dramaturške scene”.

“On je dosta unaprijedio i unio te dramaturške specifikacije koje su neophodne za jednu vrstu ovakvog teksta. Dakle, predstava sadrži brojne autentične snimke, nešto što je prepoznatljivo i što cijeli svijet već zna i već je vidio. Međutim, svaki taj autentični snimak i ton je u ovoj predstavi inkorporiran, ja sam to tako koncipirao, kao šamar…”, pojasnio je Malkočević, dodavši da će publika nesumnjivo biti emotivno uzdrmana viđenim.

Inače, predstava “Srebrena krv” nije prva tema u vezi sa genocidom, kojom se Karić bavio i izvan novinarskih formi.

Sa kolegom novinarom Admirom Delićem, koji je također i crtač stripova, a djeluje pod pseudonimom Jerome Stickman, prije dvije godine izdao je prvi bh. strip o genocidu “Prešli su”. Strip je preveden na nekoliko jezika.

Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice iznošenje žalbi na presudu za zločine u Lukavcu
Ročište na kojem će Tužilaštvo Bosne i Hercgovine i Odbrane iznijeti žalbe na prvostepenu presudu u predmetu u kojem su sedmorica optuženih osuđena na ukupno 30 godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva u Lukavcu 1992. godine, zakazano je za ponedjeljak, 26. maja, potvrđeno je iz Državnog suda za Detektor.
Godišnjica stradanja i tridesettrogodišnja nada za pronalaskom nestalih s područja Bradine
U Bradini kod Konjica za vikend će biti obilježene trideset i tri godine od stradanja 48 civila srpske nacionalnosti, od kojih se pet još uvijek vode kao nestali.
U subotu obilježavanje 33. godišnjice napada na Kozarac