Subota, 6 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Drugog dana svog svjedočenja, Mirsad Ćatić, koji je bio komandant Štaba Teritorijalne odbrane (TO) Hadžići od 23. juna do 10. decembra 1992. godine, kazao je da je nakon postavljanja na tu dužnost “ustrojio” Vojnu policiju, koja je, pored ostalih zadataka iz svoje nadležnosti, vršila i obezbjeđenje svih vojnih objekata, pa tako i “Silosa”.

Na pitanje Minke Kreho, predsjedavajuće Sudskog vijeća, ko je vršio unutrašnje obezbjeđenje objekta “Silos”, svjedok je odgovorio da je to radio “onaj ko je isto vršio i prije njegovog postavljenja”, pojasnivši da su to bile jedinice MUP-a.

Ćatić je napomenuo da su, pored “Silosa”, pripadnici Vojne policije obezbjeđivali sve vojne objekte i sve ono što je bilo pod ingerencijom TO-a, između ostalog kasarnu “Krupa” i Osnovnu školu “9. maj”.

Za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, nanošenje fizičke i duševne patnje u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i školi “9. maj”, optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.

Svjedočeći na poziv Odbrane Fadila Čovića, nekadašnjeg načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB), Ćatić je potvrdio da je on potpisnik “Privremenog pravilnika o kućnom redu logora TO u Tarčinu”, odnosno “Silosu”, donesenog 14. jula 1992. godine.

Na pitanje Odbrane Đelilovića, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva općine Hadžići, on je rekao da nijedan civilni organ nije mogao izdati naređenje TO-u.

Ćatić je kazao da nikada nije bio u “Silosu”, ali da je izvještaje o ovom objektu dobijao od organa bezbjednosti. Kako je naveo, poznato mu je da je “dobar dio” naoružanja oduzet i da su lica kod kojih je pronađeno uhapšena.

“Tad kad sam ja došao, već su postojali objekti gdje su ta lica smještena – ‘Silos’, škola u Pazariću i kasarna u Krupi. (…) Oni su bili pritvorenici. (…) S obzirom da posjeduju naoružanje, čim su naoružana lica, onda su vojni zarobljenici”, izjavio je svjedok.

On se složio sa Đelilovićevom Odbranom da zarobljeništvo može trajati do okončanja ratnih sukoba.

Upitan kakvi su bili uslovi u kojima su lica bila zatvorena, svjedok je odgovorio da su “uslovi za borce TO-a bili izuzetno loši”.

Nastavak suđenja zakazan je za 28. april.

Najčitanije
Saznajte više
Obradović i ostali: Kontakti s Pajićem i Rajakom za vrijeme akcije u Novoseocima
Na suđenju za zločine u Sokocu, svjedok Odbrane ispričao je kako je sanitet bio angažovan tokom akcije u Novoseocima i kako je kontaktirao s Momčilom Pajićem i Marinkom Rajakom.
Dževad Avdičević ispred Suda Bosne i Hercegovine sa braniocem Ifetom Feragetom. Foto: Detektor
Avdičević i ostali: Odbrane spore postojanje pismene naredbe o strijeljanju
Na suđenju za zločine počinjene na području Sapne 1993. godine, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je, odgovarajući na pitanja Sudskog vijeća, rekao da je postojala pismena naredba o strijeljanju ratnih zarobljenika, što su Odbrane optuženih osporavale.
Spasojević negirao krivicu za zločine u Zvorniku
Efendić: Suđenje će se odvijati u Tuzli zbog bolesti optuženog