Četvrtak, 2 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Drugog dana svog svjedočenja, Mirsad Ćatić, koji je bio komandant Štaba Teritorijalne odbrane (TO) Hadžići od 23. juna do 10. decembra 1992. godine, kazao je da je nakon postavljanja na tu dužnost “ustrojio” Vojnu policiju, koja je, pored ostalih zadataka iz svoje nadležnosti, vršila i obezbjeđenje svih vojnih objekata, pa tako i “Silosa”.

Na pitanje Minke Kreho, predsjedavajuće Sudskog vijeća, ko je vršio unutrašnje obezbjeđenje objekta “Silos”, svjedok je odgovorio da je to radio “onaj ko je isto vršio i prije njegovog postavljenja”, pojasnivši da su to bile jedinice MUP-a.

Ćatić je napomenuo da su, pored “Silosa”, pripadnici Vojne policije obezbjeđivali sve vojne objekte i sve ono što je bilo pod ingerencijom TO-a, između ostalog kasarnu “Krupa” i Osnovnu školu “9. maj”.

Za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, nanošenje fizičke i duševne patnje u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i školi “9. maj”, optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.

Svjedočeći na poziv Odbrane Fadila Čovića, nekadašnjeg načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB), Ćatić je potvrdio da je on potpisnik “Privremenog pravilnika o kućnom redu logora TO u Tarčinu”, odnosno “Silosu”, donesenog 14. jula 1992. godine.

Na pitanje Odbrane Đelilovića, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva općine Hadžići, on je rekao da nijedan civilni organ nije mogao izdati naređenje TO-u.

Ćatić je kazao da nikada nije bio u “Silosu”, ali da je izvještaje o ovom objektu dobijao od organa bezbjednosti. Kako je naveo, poznato mu je da je “dobar dio” naoružanja oduzet i da su lica kod kojih je pronađeno uhapšena.

“Tad kad sam ja došao, već su postojali objekti gdje su ta lica smještena – ‘Silos’, škola u Pazariću i kasarna u Krupi. (…) Oni su bili pritvorenici. (…) S obzirom da posjeduju naoružanje, čim su naoružana lica, onda su vojni zarobljenici”, izjavio je svjedok.

On se složio sa Đelilovićevom Odbranom da zarobljeništvo može trajati do okončanja ratnih sukoba.

Upitan kakvi su bili uslovi u kojima su lica bila zatvorena, svjedok je odgovorio da su “uslovi za borce TO-a bili izuzetno loši”.

Nastavak suđenja zakazan je za 28. april.

Najčitanije
Saznajte više
Buljubašić i ostali: Pokušali pomoći napadnutim selima u Jošanici
Na suđenju za zločine u Jošanici kod Foče, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričali su kako su pokušali pomoći u odbrani sela koje je napala Armija u decembru 1992. i u kojima su kuće zapaljene i ljudi stradali.
Mlaćo i Cikotić: Neovlaštene odluke Ratnog predsjedništva
Na suđenju za zločine u Bugojnu, završeno je unakrsno ispitivanje vještaka vojne struke koji je, između ostalog, kazao da smatra da je Ratno predsjedništvo u ovom gradu donosilo neovlaštene odluke o ratnim zarobljenicima.
Efendić: Optuženi se izjasnio da nije kriv
Đurđić i ostali: Počinje saslušanje svjedoka Odbrane
Patković: Pucali prema pripadniku HVO-a koji je bježao
Lučarević: Ranjavanje i zlostavljanje vojnika iz kolone