Srijeda, 4 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, u optužnici je označen kao organizator krivičnog djela, a ostali kao izvršioci. Prema Tužilaštvu, Radončić je naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Azru Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu.

On se u optužnici tužilaštva na Kosovu spominje kao dio kriminalne organizacije Kelmendija, kojem se sudi za ubistvo Ramiza Delalića i trgovinu drogom. Sarić je bila pozvana da svjedoči kao Delalićeva djevojka.

Tužilaštvo BiH navodi da su Bakir Dautbašić i njegova partnerica Bilsena Šahman tražili od Sarić da u svjedočenju ne spominje Radončića, te da zaštiti Kelmendija. Prema Tužilaštvu, Dautbašić je krivično djelo počinio kao Radončićev stranački kolega i sekretar Ministarstva sigurnosti BiH.

Radončić je optužen da je u dogovoru s Dautbašićem nastojao od Zijada Hadžijahića, kao uposlenika američke ambasade u BiH, saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga i, ako jeste, da pokuša utjecati da se zatvori.

Zauzvrat je Hadžijahiću, kako navode iz Tužilaštva BiH, obećano imenovanje njegove supruge na mjesto ambasadora u Sloveniji ili nekoj zapadnoevropskoj zemlji. Hadžijahićeva supruga je imenovana na mjesto ambasadora u Sloveniji.

Najčitanije
Saznajte više
VSTV još čeka mišljenja iz Bruxellesa o angažovanju vanjskih stručnjaka za provjeru imovine
Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) odloženo je očitovanje o angažovanju vanjskih stručnjaka za praćenje Odjela za imovinske kartone dok ne stigne mišljenje koje je ranije zatraženo iz Bruxellesa.
Šta trebate znati o izvještaju UN-a o ljudskim pravima u BiH?
Branioci ljudskih prava u Bosni i Hercegovini pribjegavaju autocenzuri i oprezu prilikom odlučivanja o zagovaračkom radu, jedan je od zaključaka specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih nacija (UN) o položaju branilaca ljudskih prava.