Nedjelja, 27 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Uvršteni su dokazi priloženi uz ekspertizu vojnog vještaka, uključujući karte “Velike Srbije” i objekata Jugoslovenske narodne armije (JNA) na prostoru općine Hadžići, te odluke o formiranju i organizovanju Vojske Republike Srpske (VRS).

Braniteljica Edina Rešidović uložila je i dokaze o djelovanju Srpske demokratske stranke (SDS) na području Hadžića, te dokumente u vezi s političkim i vojnim organizovanjem u prvoj polovini 1992. godine.

U spis su uvršteni i dokazi o strateškom značaju Tarčina i Pazarića, spisak srpskih lica za razmjenu od 21. oktobra 1992. godine, dokumenti o nadležnosti nad zarobljenicima u “Silosu” i “Krupi”, kao i da su prekršeni mnogi dogovori o razmjeni.

Đelilovićeva Odbrana uložila je dokaze o pronalasku naoružanja kod Srba na području Hadžića, kao i o izbjegličkoj i humanitarnoj situaciji na “slobodnoj teritoriji” općine Hadžići 1992. godine.

Za zločine počinjene na području općine Hadžići sudi se Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu, koji su, kako se navodi u optužnici, bili pripadnici vojne i policijske vlasti, upravnici ili stražari u logorima.

Optuženi su za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Odbrana Mustafe Đelilovića do sada je uložila 597 materijalnih dokaza, a sa ulaganjem će nastaviti 14. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Otvaranje spomen-sobe žrtvama s područja Vlasenice
Maršom povratka "Putem spasa“ i otvaranjem spomen-sobe u Memorijalnom centru Rakita obilježava se 34. godišnjica od zatvaranja logora "Sušica“ u Vlasenici, te sjećanja na stradanje Bošnjaka u ovom gradu.
Odbijen zahtjev Jovice Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj.
Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka