This post is also available in:
Bakir Alispahić, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova RBiH, kazao je da je krajem 1993. godine saznao da su ljudi zatvoreni u “Silosu”.
“Čuo sam da postoje problemi ‘Silosa’, da se nastoji riješiti taj problem. Nisam smatrao da je to problem policije, niti moj problem, ali sam se smatrao odgovornim čovjekom da se to riješi”, izjavio je Alispahić.
On je naglasio da nije postojala mogućnost pojedinačnog, a pogotovo ne grupnog prebacivanja zatvorenika u Sarajevo ili Zenicu, jer bi to predstavljalo veliki stepen rizika.
“Žitelji Hadžića su imali svoje zahtjeve. Veliki broj poginulih, raseljenih, par stotina odvedeno je iz Hadžića. Bilo je pitanje razmjene zarobljenika, trebalo se to riješiti. Vlada i Predsjedništvo imali su problem sa srpskom stranom”, rekao je Alispahić i dodao da je srpska strana “više kalkulisala” i “opstruirala taj slučaj”.
Prema njegovim riječima, odbrambene strukture su “Silos” čuvale od mještana s tog prostora. Kako je dodao, postojala je bojazan da, zbog zahtjeva i prijetnji koje su upućivali članovi porodica nestalih iz Hadžića, ljudi napuste linije od Igmana do Hadžića te da bi u tom slučaju došlo do pada teritorije.
“To je pitanje nadilazilo sve osim Predsjedništva i srpske strane. Đelilović je dolazio danima da dođe do predsjednika, da se riješi to pitanje”, kazao je svjedok.
Za zločine počinjene na području općine Hadžići sudi se Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu, koji su, kako se navodi u optužnici, bili pripadnici vojne i policijske vlasti, upravnici ili stražari u logorima.
Oni su optuženi za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju, te odvođenje zatočenika na prinudni rad.
“Ni Đelilović, ni vojska, ni policija nisu se mogli miješati u taj problem. (…) Vlada nema ingerencije nad vojskom i policijom. Oružane snage u ratu čine vojska i policija. Predsjedništvo je nadležno za oružane snage”, rekao je Alispahić.
On je dodao da je pitanje zatvorenika riješeno potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Nastavak suđenja zakazan je za 26. novembar, kada je planirano da ovog svjedoka ispitaju Optužba i odbrane ostalih sedam optuženih.
