Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Halima Pašić je ispričala da je u ljeto 1992. godine iz sela Rakitnica (općina Rogatica) sa mještanima pobjegla u Kramer Selo, gdje su se smjestili u podrum jedne kuće.
“Kada je krenuo napad na selo i pucanje, u kuću su uletila dva do tri vojnika i rekli da izađemo. Neko od nas je rekao: ‘Ilija, odakle ti.’ Bili su naoružani, imali su vojničku uniformu… Odveli su nas do neke garaže, a zatim u Stjenice”, prisjetila se Pašić.
Ona je kazala da je poznavala Iliju Vukašinovića odranije, te da je prije tog događaja dolazio u njeno selo.
“Prepoznala sam ga. Pio je kafu u mojoj kući. Tada mi je svekar rekao da se zove Ilija Vukašinović. Možda je imao 25 do 30 godina”, posvjedočila je Pašić.
Sa Ilijom Vukašinovićem, za ubistva i pljačkanje na području Rogatice, Tužilaštvo BiH tereti Radomira Markovića, Mileta Kušića, Dragana Božovića, Sašu Perkovića, Radomira Gluhovića, Peru Radovića i Miloša Vukašinovića, pripadnike Sočićke čete Rogatičke brigade VRS-a.
Svjedokinja Pašić je kazala da su u Stjenicama muškarci ostali ispred škole, a ženama i djeci je naređeno da odu iza zgrade.
“Vidjela sam da su muškarci ležali potrbuške sa rukama na leđima. Bilo je oko 30 muškaraca… Poslije sam čula pucnjavu, rafale… Ne znam šta se dešavalo nakon toga, jesu li bili mrtvi ili živi”, dodala je ona.
Suđenje će se nastaviti 10. novembra.
Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.