Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Branilac Davor Šilić je kazao da Tužilaštvo BiH nije iznijelo dovoljno dokaza, te da bi zato Čondrić trebao biti oslobođen krivice da je omogućio silovanje jedne žene u Bosanskom Brodu, a potom je i sam zlostavljao.
Čondriću je na teret stavljeno da je u ljeto 1992. godine omogućio dvojici pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) da u kotlovnici stadiona “Polet” siluju jednu osobu. Prema optužnici, Čondrić je ovu osobu potom i sam seksualno zlostavljao na ponižavajući način. On je optužen i za psihičko i fizičko zlostavljanje dvije osobe.
Šilić se u završnoj riječi osvrnuo na iskaz svjedokinje Tužilaštva BiH N.H. kazavši da je različito opisivala događaj.
“N.H. je prvi put spomenula ime mog branjenika 2014. godine – a mi smatramo da je to produkt sugestivnih pitanja – da bi poslije oštećena kazala da je u dilemi i da se ne sjeća kako se tačno preziva Mato”, naveo je advokat Šilić.
Odbrana se također osvrnula i na svjedočenje Slobodanke Vidić, koja je rekla da je bila zatočena zajedno sa oštećenom N.H., ali kako se ne sjeća da je neko dolazio po nju i odvodio je iz logora.
“Vidić je kazala da se ne sjeća osobe pod imenom Mato Čondrić”, naveo je advokat i dodao da je moglo doći i do zamjene identiteta, jer je bilo više osoba s imenom Mato.
Šilić je dodao i da je njegov branjenik u julu 1992. godine teško ranjen, te da on fizički nije mogao boraviti u logoru u periodu za koji se tereti optužnicom.
Optuženi Čondrić se obratio Sudskom vijeću kazavši da on nema nikave veze sa događajima koji mu se stavljaju na teret, te da je pošten čovjek.
Tužilaštvo BiH je u završnoj riječi tražilo da Čondrić bude proglašen krivim, a Sudsko vijeće će izreći presudu 18. septembra.
Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona