Srijeda, 9 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ismet Ferhatbegović je naveo da je u Batković prebačen iz logora u Vlasenici 28. juna 1992. godine, kada je njemu i drugim zatvorenicima rečeno da idu u razmjenu.

Prilikom ulaska u hangar u Batkoviću, kako je kazao, svi zarobljenici su prolazili kroz špalir i udarani su palicama.

“Niko nije prošao da nije dobio udarce”, kazao je Ferhatbegović i dodao da su ih po ulasku postrojili i udarali čizmama.

Od stražara je spomenuo Gligora, Veselina i Majora, navodeći da je Gligor bio najagresivniji.

“Stajao je na ulazu hangara, udarao palicama po plećkma. Niko nije mogao proći da ga ne udari. Ovaj Gligor je izveo Aliju Konjanika i sve ga udara u bradu kao da je džudista”, ispričao je svjedok.

Begoviću se sudi za učešće u premlaćivanju civila i ratnih zarobljenika bošnjačke nacionalnosti u ljeto 1992. godine u Batkoviću, kao i za druge zločine počinjene u tom logoru. Prema optužnici, on je bio pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS).

Svjedok Ferhatbegović je govorio o premlaćivanju drugih zatočenika, te kako je čuo da su “mesar i zlatar umrli u hangaru”.

“Mi smo čuli jaukanje i udaranje. (…) Kad su ih ubacili u hangar, usne su im ispucale od te muke”, kazao je Ferhatbegović.

On je rekao da nije vidio ko ih je izveo i tukao.

Na pitanje Begovićeve Odbrane sjeća li se stražara, svjedok je odgovorio: “Evo ga, Gligor, mali crnomanjast, nosio je vojničko odjelo sivomaslinasto. Kad je tukao, imao je cipele.”

Ferhatbegović je kazao da ga poznaje, samo što je u ratu bio bio “mlađi i ljepuškastiji”.

Svjedok je potvrdio da ima problema sa sluhom i da je miješao Gligor i Igor, te da je pitao bratića kako se zove kada je davao izjavu.

Nastavak suđenja zakazan je za 15. juli.

Normal 0 21 false false false BS-LATN-BA X-NONE X-NONE

Najčitanije
Saznajte više
Ne dopustiti da sjećanje na genocid postane samo ceremonijalno
I danas se suočavamo s poricanjem genocida u Srebrenici i holokausta te glorifikacijom ratnih zločinaca, a akademska istraživanja su važna u kreiranju narativa o genocidu na međunarodnom nivou, rečeno je u nastavku međunarodne konferencije “Naša priča, naše obećanje”, posvećene očuvanju kulture sjećanja.
Očuvanjem kulture sjećanja protiv negiranja genocida
Memorijalni centar Srebrenica u budućem radu bavit će se obrazovanjem i načinom kako se rat u Bosni i Hercegovini i genocid istražuje i izučava, rekao je direktor ove institucije Emir Suljagić na otvaranju međunarodne konferencije posvećene očuvanju kulture sjećanja.
Ukinut pritvor Stevandiću i Viškoviću
Predsjednik VSTV-a bio upoznat s pregovorima s Dodikom