Srijeda, 8 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema podacima VSTV-a, po najvećim zaradama izdvajaju se Milorad Novković, Obren Bužanin i Zijad Kadrić.

Novković, koji je osam godina bio predsjednik VSTV-a, dobio je 157.696 maraka, a istodobno je obavljao funkciju predsjednika Okružnog suda u Banjoj Luci i za to dobijao platu.

Bužanin, kao član VSTV-a, od septembra 2007. godine do danas dobio je 145.373 konvertibilne marke, a istovremeno je dobijao platu kao sudija Vrhovnog suda Republike Srpske.

Kadrić je kao član VSTV-a od proljeća 2009. do danas zaradio 129.407 maraka. Istovremeno obavlja posao sudije Apelacionog suda Brčko Distrikta.

Prema podacima VSTV-a, 46 članova Vijeća ukupno je zaradilo blizu dva miliona maraka u posljednjih deset godina. U ove iznose nisu uračunate plate koje su istovremeno primali od institucija ispred kojih su imenovani. Redovna plata sudija iznosi od 3.200 do 4.000 maraka.

Paušal i plata

Prema Zakonu o VSTV-u, članovi ili predsjednik ove institucije imaju pravo, za vrijeme dok obavljaju te funkcije, nastaviti primati platu i druge naknade od svog poslodavca.

VSTV je osnovano početkom juna 2004. godine. Zadatak mu je da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe. Također, ova najviša pravosudna institucija imenuje sudije i tužioce, te prati njihov rad. Finansira se iz državnog budžeta i međunarodnih donacija.

Vijeće čini ukupno 15 članova. Predsjednik, dva potpredsjednika i jedan član Vijeća rade u punovremenom radnom angažmanu.

Članovi Vijeća uglavnom dolaze iz tužilaštava, sudova i advokatskih komora. Imenuju se na mandat od četiri godine i mogu imati najviše dva uzastopna mandata.

Zbog punovremenog radnog angažmana, predsjedniku se isplaćuje mjesečni paušal od 1.300 maraka, potpredsjednicima i jednom članu po 1.000. maraka. Ostalima se po danu rada isplaćuje 200, odnosno 250 maraka.

To nisu sva njihova primanja u VSTV-u. Dobru zaradu ostvaruju na osnovu drugih naknada i dnevnica. Prema podacima VSTV-a, 40 članova Vijeća na dnevnicama je zaradilo blizu 300.000 maraka.

Trećinu zarade Novković je ostvario na osnovu dnevnica. Prema podacima VSTV-a, najviše je na ime dnevnica primio 2012. godine, blizu 12.050 maraka.

Kadrić rekorder

I drugi su dobro zaradili na osnovu dnevnica. Kadrić je primio više dnevnica od Novkovića. Od 2009. godine pa do danas, ukupno mu je isplaćeno 50.000 maraka na ime dnevnica. Samo u 2012. godini isplaćeno mu je oko 16.100 konvertibilnih maraka.

Revizori državnog nivoa u izvještajima su kritikovali VSTV po pitanju dnevnica. Utvrdili su da su u 2012. isplaćivali dnevnice u iznosu od 50 maraka, iako je Vijeće ministara godinu ranije odlučilo da iznos dnevnice bude upola manji.

Ovu odluku Vijeća ministara su u VSTV-u počeli primjenjivati krajem 2012. godine.

Revizori su primijetili i da su članovima Vijeća koji rade puno vrijeme isplaćivane dnevnice prilikom dolaska na sjednice, kao i za druge aktivnosti.

“Smatramo da je njihovo radno mjesto sjedište Vijeća, zbog čega ne bi trebalo obračunavati dnevnice za dolaske i tokom obavljanja poslova u Vijeću”, naveli su revizori u izvještaju za 2013. godinu.

VSTV nije dostavilo podatke o dnevnicama isplaćenim izvan zemlje.

Najčitanije
Saznajte više
Sakrivene američke kompanije i 400 miliona: Novi autoput kroz RS otvara stara pitanja transparentnosti
Nakon što su vlasti u Republici Srpskoj najavile izgradnju autoputa “Doboj – Vukosavlje” vrijednog oko 400 miliona eura na dionici Koridora VC, te mogući dolazak predstavnika američkih kompanija koje su zainteresovane za finansiranje projekta, stručnjaci za praćenje potrošnje javnog novca navode da nedostaju podaci o tim kompanijama, kao i uslovi na koje je entitet pristao, što otvara sumnje da se ključne odluke donose izvan transparentnih procedura.
Hitna zakonska rješenja za jedne i nedostatak političke volje za veće probleme
Dok tužilaštva u Bosni i Hercegovini godinama ističu da im policijske agencije ne dostavljaju izvještaje za predmete korupcije, sagovornici Detektora ukazuju da zakonodavna vlast, kad želi, ipak može hitno riješiti probleme poput dopuna Zakona o komunikacijama kojim se uvodi obaveza registracije korisnika mobilnih telekomunikacionih usluga, dok mnogo veći godinama čekaju rješavanje.
Incidenti u Mostaru otvaraju pitanje nekažnjavanja nasilja