Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Brnjić je ispričao da je 1991. godine sa suprugom i dvoje djece napustio BiH i otišao u Njemačku. Početkom naredne godine, kako je dodao, zaposlio se u fabrici autodijelova.

“Za Uskrs sam izrazio želju da idem kući, da vidim babu i da rasprodam stoke što sam imao, jer baba nije mogla da radi”, kazao je on i dodao da je u prvoj sedmici aprila stigao u BiH.

Brnjić je rekao kako je upravo u tom periodu počeo rat u BiH, te da se više nije mogao vratiti u Njemačku iako je više puta pokušavao. Kada je Predsjedništvo BiH proglasilo ratnu opasnost, on se, zajedno s drugim mještanima Posavske Mahale, uključio u Teritorijalnu odbranu (TO).

“Stupanjem u TO BiH mi nismo imali uniforme. Ja sam imao vojničke čizme, šljem, farmerice i poslije mi je jedan susjed dao pancirnu košulju. Onda je došla grupa dobrovoljaca iz Hrvatske. Oni su imali odore sa oznakama. Od nas iz sela niko nikakvih oznaka nije imao”, dodao je on.

Brnjić je kazao kako se srpska strana 8. maja 1992. predala, te da je postignut dogovor da će predati oružje i otići.

“Tada se stvorila prilika da i ja napokon mogu ići. Ja nisam znao šta je bilo s tim ljudima”, izjavio je optuženi, dodavši kako je 10. maja 1992. stigao u Njemačku.

U Posavsku Mahalu vratio se tek 1998. godine. Tokom boravka u Njemačkoj, kako je rekao, bavio sa prikupljanjem pomoći, i tokom tih aktivnosti sretao je dosta ljudi koje je znao iz Odžaka.

Na pitanje Odbrane da kaže kako je izgledao 1992., optuženi je odgovorio da opisi koje su svjedoci tokom suđenja davali ne odgovaraju njegovom izgledu.

Brnjić je, zajedno s Martinom Barukčićem, Pavom i Ilijom Glavašem, optužen za višestruka silovanja žena srpske nacionalnosti počinjena u periodu od juna do augusta 1992. godine. Oni su, kako se navodi u optužnici, u to vrijeme bili pripadnici 102. brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Tužilaštvo BiH zatražilo je da optuženog ispita na narednom suđenju jer im Odbrana nije na vrijeme dostavila materijalne dokaze. Sudsko vijeće je uvažilo ovaj zahtjev, upozorivši kako se dokazi moraju dostavljati na vrijeme.

“Vijeće ima veliki problem sa zakazivanjem ročišta zbog zauzetosti sudnica. Nemojte dolaziti na pretres ako niste sve dokaze dali suprotnoj strani. Morate biti kooperativni da što prije završimo ovaj postupak”, rekla je Jasmina Kosović, predsjedavajuća Sudskog vijeća.

Ispitivanje optuženog nastavit će se 16. juna.

Povezane vijesti
Saznajte više
Naredne sedmice izricanje presude Dodiku i Lukiću
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice planirano je izricanje prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i bivšem vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Milošu Lukiću, koji se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Dodik na sjednici stranke o vraćanju VRS-a, odbacivanju Suda i Tužilaštva BiH, te najavi protesta i mitinga
SNSD smatra da nikakva presuda protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, ne treba biti donesena, te poziva na mitinge podrške da se usvoje raniji zaključci Narodne skupštine o afirmaciji Vojske Republike Srpske, zakona o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, te odbacivanju državnih pravosudnih institucija, rečeno je tokom sjednice Glavnog odbora stranke u Banjoj Luci.
Dežurni policajac nije čuo galamu u stanici u Osmacima
Tužilaštvo traži ponovno suđenje Mustafi Vrapcu