This post is also available in: English
Drugog dana svjedočenja, Draganović, koga je 13. maja ispitalo Tužilaštvo, na ovom ročištu je, na pitanje Odbrane da li zna kada je osnovan zatvor u Sanskom Mostu, odgovorio da je bilo više zatvora 1992. godine.
“Policijski zatvor, gdje je gospodin Vrućinić bio načelnik policije, gdje sam i ja bio zatvoren”, rekao je Draganović, naglasivši da je zatvor bio i u “Betonirci”, industrijskoj hali “Kringsa” i drugim mjestima.
Draganović, koji je bio predsjednik suda u Sanskom Mostu, složio se s optuženim da je on postao načelnik policije 1. maja 1992. godine. Od tada, kako je naveo svjedok, pa do 15. maja, kada je smijenjen s pozicije predsjednika suda, bilo je više eksplozija.
“Bilo je u kafiću ‘Lav’, bilo je miniranje vikendica pored rijeke Sane, kafića u Prijedorskoj ulici… To je sve bilo kad ste vi preuzeli da budete načelnik”, kazao je Draganović.
Na pitanje optuženog da li je osjetio da je imao povlašten položaj u odnosu na druge zatvorenike, Draganović je odgovorio negativno. Vrućinić ga je pitao da li je razmišljao zašto je “rano, nakon 24 dana u zatvoru, transportovan u Manjaču”.
“Ja vjerujem da ste vi u Kriznom štabu odlučivali ko će ići prije, ko kasnije”, rekao je Draganović, dodavši da su i prije njega ljudi odvođeni.
Potvrdio je da je bio vezan žicom, te da su morali potpisati da se ne vraćaju u BiH.
U optužnici se navodi da je Vrućinić, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) i član Kriznog štaba u Sanskom Mostu, od aprila do decembra 1992. učestvovao u udruženom zločinačkom pothvatu koji je za cilj imao progon nesrpskog stanovništva.
Vrućiniću se na teret stavlja progon civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci.
Svjedok Fikret Muhić kazao je da je bio direktor preduzeća “Famos” i predsjednik općinskog sindikalnog vijeća u Sanskom Mostu, te da je radio dok “općina nije pala u srpske ruke” 19. i 20. aprila 1992. godine.
Nakon toga, kako je rekao, bile su postavljene barikade, te mu je žena koja je radila u banci, kada ju je sreo i pitao zašto ne može dići novac, kazala da ne može zato što je musliman.
Prema njegovim riječima, barikade je postavljala Šesta krajiška brigada.
“Na punktovima je bila i policija, Krizni štab je dozvolio to”, izjavio je Muhić, dodavši da je u Kriznom štabu bio Mirko Vrućinić.
Saslušanje Muhića bit će nastavljeno 10. juna.
