Naoružane formacije u “Silosu”

Trećeg dana svjedočenja, Ramiz Dupovac je kazao da su vlasti nakon odlaska iz Hadžića u maju 1992. godine počele s mobilizacijom i uspostavljanjem organa vlasti. U tom periodu na području Pazarića i Tarčina pojavljuju se razne naoružane formacije.

“Dolazi 77. riječka brigada sa 250 do 300 ljudi, pa se pojavljuje neka ‘Džekijeva jedinica’ sa 20-30 ljudi, odred koji je kasnije nazvan ‘Zulfikar’, pa ‘Šeher’… Bilo je napada na lica, pa i na lica srpske nacionalnosti koja su tu živjela. Imali smo dosta problema s tim jedinicama”, izjavio je on.

Dodao je kako su pripadnici Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) “upadali u ‘Silos’, maltretirali i zlostavljali” i pored protivljenja onih koji su zatvor obezbjeđivali.

“Zbog toga je zatraženo da se pojača vanjsko obezbjeđenje zatvora”, pojasnio je Dupovac, nekadašnji sekretar Sekretarijata za narodnu odbranu.

On je svjedočio u odbranu Ðelilovića, koji je – zajedno s Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Nezirom Kazićem, Bećirom Hujićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom – optužen za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine Hadžići, dok su ostali bili pripadnici vojne i policijske vlasti, te upravnici u logorima. Kalember je bio stražar u “Silosu”.

Dupovac je rekao da je mjesec do dva nakon osnivanja, “Silos” bio u nadležnosti policijskih snaga, ali da se to kasnije mijenjalo.

Poznato mu je, kako je kazao, i da su zarobljenici s tog područja vođeni na radove. Na pitanje Odbrane optuženog Kazića da li su neke radove obavljali i van zone odgovornosti 9. brdske brigade Armije BiH (ABiH), svjedok je rekao da jesu, ali da su na radove van te zone išli i pripadnici Civilne zaštite (CZ).

“Zarobljena lica su radila na istim ili sličnim poslovima kao Civilna zaštita”, izjavio je on, dodavši da ti radovi nisu bili na prvim borbenim linijama.

Odgovarajući na pitanja Odbranâ, Dupovac je kazao da je prije odlaska bošnjačkog stanovništva iz grada Hadžića, Srpska demokratska stranka (SDS) zahtijevala podjelu općine.

“Muslimansko i hrvatsko stanovništvo ovo nije prihvatilo. Poslije 48 sati započeli su napadi”, rekao je svjedok.

Suđenje se nastavlja 21. maja.