Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Isaković je osumnjičen da je 1994. i 1995. godine zločine počinio kao pripadnik Vojne policije 505. brigade Petog korpusa Armije BiH (ABiH) u bivšem hotelu Radoč u Bužimu, koji se koristio kao zatvor. On je osumnjičen sa još sedam osoba koje su ranije uhapšene.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva BiH, u ovom zatvoru je ubijeno više zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NO APZB).

“U zatvoru je lišeno života osam zarobljenih pripadnika VRS-a, jedan zarobljeni pripadnik NO-a APZB-a i tri civila simpatizera NO-a APZB-a. U zatvoru su nezakonito držani civili i ratni zarobljenici koji su bili izloženi mučenjima, silovanjima i nečovječnom postupanju”, navodi se u saopštenju.

Ostali osumnjičeni – Zijad Nanić, Esad Kudelić, Nedžad Bapić, Senad Salkić, Samir Isaković i Hasan Mustafić – uhapšeni su 21. aprila, dok je Vahid Bajraktarević uhapšen 6. aprila 2015.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva, Zijad Nanić je bio pomoćnik komandanta za bezbjednost 505. bužimske brigade Petog korpusa ABiH, Esad Kudelić komandir voda Vojne policije u komandi 505. brigade.

Husein Isaković naknadno je uhapšen, jer u vrijeme hapšenja ostalih osumnjičenih nije bio u BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.