Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tužiteljica Marijana Čobović zatražila je da Sud BiH zabrani Džambegoviću napuštanje Goražda, putovanje i sastajanje sa svjedocima, kao i da mu odredi da se dva puta sedmično javlja policiji.

“Postoji opasnost od bjekstva, jer je osumnjičeni upoznat da mu se može izreći kazna dugotrajnog zatvora. Njegovo mjesto prebivališta je u Goraždu, u blizini državne granice sa Srbijom. On nema putnih isprava, ali smo tražili zabranu izdavanja novih, a predložili smo i zabranu korištenja lične karte za prelazak granice”, kazala Čobović.     

Tužilaštvo BiH sumnjiči Džambegovića da je, kao pripadnik Armije BiH (ABiH), od maja do augusta 1992. godine počinio zločin nad civilnim stanovništvom u selu Crkvine (opština Goražde).

Tužilaštvo BiH smatra da je Džambegović dolazio u selo iz kojeg su vojno sposobni muškarci odvedeni, gdje je fizički i psihički maltretirao i zastrašivao civile srpske nacionalnosti koji su ostali u selu. Među tim civilima je bilo i osoba starijih od 70 godina.

Braniteljica Mirsada Beganović-Žutić kazala je da Odbrana ne spori nijednu od predloženih mjera.

“On ni do sada nije putovao, nezaposlen je, živi od fotografisanja dženaza. Što se tiče predložene zabrane za izdavanje novih putnih isprava, on nema potrebe nigdje da ide. Moj je prijedlog da se ne javlja svjedocima Tužilaštva”, kazala je Beganović-Žutić.

Ona je dodala kako je jedan svjedok telefonom zvao osumnjičenog, ali da je on odbio da razgovara sa njim.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.