Utorak, 10 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Normal 0 21 false false false BS-LATN-BA X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4

Dokumenti su uvedeni za vrijeme ispitivanja svjedoka Save Bojanovića, koji je do kraja 1993. godine bio sudija Vojnog suda u Bijeljini.

Bojanović je objasnio da su vojni sudovi bili pri komandama korpusa i da su podnosili izvještaje Vrhovnom vojnom sudu pri Glavnom štabu VRS-a, koji je za svoj rad odgovarao Glavnom štabu, Vladi i predsjedniku Republike Srpske (RS).

Mladiću je, kao komandantu Glavnog štaba VRS-a, na teret stavljeno da je u znatnoj mjeri doprinio uklanjanju bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Prema optužnici, Mladić je za ovo krivično djelo odgovoran jer, između ostalog, nije preduzeo odgovarajuće korake da budu sprovedene istrage o zločinima i kažnjeni počinioci.

O postupanju u konkretnim istragama ubistava, silovanja i pljačke nesrpskog stanovništva Tužilaštvo je ispitivalo svjedoka Bojanovića.  

Pozivajući se na uložene dokumente, Optužba je isticala navode o puštanju osumnjičenih za ubistva iz pritvora prije podizanja optužnice, kao i izricanju kazni od pet i manje godina zatvora za ubistvo.

Na pitanje zbog čega su za krađu izricane uslovne kazne, svjedok Bojanović je rekao da je takav stav o kaznenoj politici zauzet na sjedinici krivičnog vijeća.

“Smatrali smo da se i uslovnom kaznom može postići svrha kažnjavanja, a najviše zbog činjenice da su počinioci bili pripadnici VRS-a i da bi izricanjem zatvorske kazne bila oslabljena vojna moć”, objasnio je Bojanović i dodao da su u nekim slučajevima izricane i zatvorske kazne.

On je potvrdio da tokom rata za zločine nad nesrpskim stanovništvom niko nije optužen za ratni zločin kao krivično djelo.

Mladić je optužen i za genocid počinjen u Srebrenici, teror nad stanovništvom Sarajeva, uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, kao i za progon koji je u nekoliko opština dosegao razmjere genocida, a jedna od njih je Ključ.

U optužnici su izdvojeni zločini počinjeni u Ključu od maja do juna 1992., a Odbrana je kao svjedoka izvela Dušana Kukobata, nekadašnjeg načelnika Štaba 17. pješadijske brigade u Ključu, koji je svjedočio o događajima nakon 19. avgusta 1992. godine.

Tokom unakrsnog ispitivanja, on je rekao da je zona odgovornosti dok je bio u toj brigadi bila na frontu, a ne u gradu.

“Nisam imao informacije šta se događalo u gradu niti je o tome razgovarano. Jedino što sam čuo poslije rata, ali nisam bio svjedok tih događaja”, rekao je Kukobat.   

Tužilaštvo je napomenulo da su iz ove brigade do sada osuđena ili optužena četiri lica.  

Novi svjedok će se pred sudijama pojaviti u nastavku suđenja, u ponedjeljak, 10. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Konaković: Ukrajina nije dozvolila konzularnom predstavniku BiH da posjeti Selvera Hrustića u zatvoru
Vlastima Bosne i Hercegovine nije dozvoljen kontakt i razgovor sa Selverom Hrustićem, kojeg su krajem 2025. godine ukrajinske vojne snage zarobile na ratištu i koji se trenutno nalazi u zatvoru u toj državi, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
Logoraši iz Sanskog Mosta ispred kompleksa državnih pravosudnih institucija. Foto: Detektor
Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade
Logoraši iz Sanskog Mosta su u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine održali sastanak s Milankom Kajganićem, glavnim državnim tužiocem, i šefom Posebnog odjela za ratne zločine Ivanom Matešićem, gdje im je rečeno da će optužnica za ratni zločin u ovome gradu biti dostavljena Sudu BiH na potvrđivanje nakon dorade u roku od tri mjeseca, rečeno je novinarima.
Postupak protiv sutkinje iz Prnjavora za neopravdano kašnjenje u izradi presuda