Nedjelja, 22 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Boško Trifković je kazao da je početkom rata mobilisan, a njegova jedinica je vršila pretres sela oko Višegrada i oduzimanje oružja. Obilazeći sela, kako je ustvrdio, nije viđao Rackovića.

Trifković je ispričao kako je otišao do škole u Orahovcima, gdje je naredni dan saznao da u tom objektu ima muslimana. Na pitanje Odbrane da li je možda Racković te ljude doveo u školu, svjedok je odgovorio da optuženog jeste vidio kod džamije u tom selu, ali da on nije dolazio do škole.

“Vitomir nije ni došao kod škole. Jeste bio kod džamije, ali sam ja vidio kada se vratio”, rekao je svjedok, dodavši da je zadatak njegove jedinice u Orahovcima bio da uspostavi liniju.

Racković je optužen da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), od maja 1992. do kraja augusta iste godine učestvovao u napadima na bošnjačka sela, zatvaranju, mučenju i prisilnim nestancima osoba na području Višegrada, te silovanju.

Neke od nezakonito uhapšenih osoba, kako je navedeno u optužnici, nikada nisu nađene, a tijela pojedinih civila ekshumirana su 2000. godine na lokaciji “Slap” u Žepi.

Svjedok Trifković je ispričao i da je početkom rata u Višegrad došao Užički korpus, ali da je nakon odlaska pripadnika ovog korpusa počelo odvajanje Bošnjaka i Srba, te da su počela “puškaranja i postavljanje barikada”.

I drugi svjedok Odbrane, Božo Tešević, bivši pripadnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Višegradu, također je govorio o sigurnosnoj situaciji nakon odlaska Užičkog korpusa. Kazao je da je odlaskom ovog korpusa s područja Višegrada počela “iseljavanja sela koja su se osjetila ugroženima”.

On je potvrdio da je bilo napada i na srpska, ali i na muslimanska sela, te je dodao kako mu je poznato da je u napadima na srpska sela bilo žrtava.

Svjedok je rekao da je prije rata na području Višegrada većinsko stanovništvo bilo bošnjačko, a da su međunacionalne tenzije počele nakon formiranja nacionalnih stranaka.

“Dolazilo je do tenzija i u policiji na nacionalnoj osnovi. Srbi su bili u nepovoljnoj situaciji jer su bili manjina i stanica se podjelila”, kazao je on.

Suđenje se nastavlja 22. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice premijera filma “Fahrudin” na Federalnoj televiziji


Kratki animirano-dokumentarni film o dječaku Fahrudinu Muminoviću, koji je preživio strijeljanje i ostao bez oca tokom masovne egzekucije u Orahovcu u julu 1995. te nastavio živjeti s traumom genocida, imat će televizijsku premijeru na Federalnoj televiziji 25. novembra.
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu