Četvrtak, 5 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ferid Osmičić, imam Islamske zajednice u BiH, rekao je da je početkom 1992. živio u Bosanskom Brodu, gdje je i proveo čitav rat. On je opisao kako je u martu 1992. počelo granatiranje ovog grada te kako je u mjesecima koji su slijedili postajalo sve intenzivnije.

“Do polovine maja je na jedan metar kvadratni palo oko 1.500 teških granata. (…) Kretanje po ulicama je bilo ravno samoubistvu”, kazao je Osmičić i dodao kako je on ipak svakodnevno odlazio obavljati svoje imamske dužnosti.

Osmičić je rekao da je svaki dan odlazio u Općinu, koja je bila kraj njegove kuće, kako bi utvrdio status ubijenih osoba, odnosno šehida, zbog materijalnih troškova sahrane. Tu je, na radnom mjestu, gotovo svakodnevno viđao optuženu Indiru Kamerić, koju je, kako je naveo, poznavao od djetinjstva.

“Isticala se krupnom građom, visoka, krupna kost, teža od drugih. Kosa crna, naočale tamni okvir (…) Najčešće sam je viđao u podrumu sa drugim službenicima, zbog granatiranja”, kazao je svjedok opisujući optuženu Kamerić.

On je naveo da se sjeća da je Kamerić radila u Općini, u imovinsko-pravnoj službi, od vremena kada je diplomirala, a u ratu je bila zadužena za zatvaranje napuštenih stanova, kao i za izdavanje dozvola civilima za prelazak u Hrvatsku.

“Radila je u civilnoj odjeći i nikada je nisam ni vidio uniformisanu”, prisjetio se Osmičić i dodao kako ju je nekada u Općini viđao i nakon radnog vremena.

Prema njemu, Indira Kamerić je izuzetno principijelna osoba, profesionalna i odgovorna. Osmičić je rekao da ju je posljednji put vidio nekad prije pada Bosanskog Broda u oktobru, odnosno da je saznao da je ona u Slavonskom Brodu.

Na pitanje Odbrane, on je kazao da niko nije mogao prelaziti od centra grada, gdje je bila Općina, do stadiona “Polet” od maja do oktobra 1992., jer to je zbog granatiranja bilo nemoguće i ravno samoubistvu.

“Svaki put kad sam izlazio iz kuće, halalio sam se sa svojima”, naveo je svjedok.

Kamerić je optužena da je, kao pripadnica 101. bosanskobrodske brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO), od aprila do oktobra 1992. godine učestvovala u fizičkom i psihičkom mučenju, te nečovječnom postupanju prema civilima i ratnim zarobljenicima srpske i bošnjačke nacionalnosti u prostorijama policije i na stadionu “Polet” u Bosanskom Brodu.

Suđenje se nastavlja 16. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
Potvrđena optužnica za ubistvo djece na igralištu u Vitezu
Državni sud potvrdio je optužnicu protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića za zločin u Vitezu u junu 1993. godine u kojem je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero ranjeno.
Obilježavanje 32. godišnjice na Marklama. Foto: Detektor
Preživjelima svake godine sve teži dolazak na pijacu Markale
Porodice žrtava, preživjeli građani te brojna udruženja i delegacije su polaganjem cvijeća na spomen-ploču obilježili 32. godišnjicu masakra na pijaci Markale, gdje je 5. februara 1994. u eksploziji minobacačke granate stradalo 68 osoba, a oko 140 ih je ranjeno.
Odštetni zahtjev po Mutapovoj tužbi smanjen na 31.400 maraka
I Savez logoraša BiH traži smjenu Milanka Kajganića
Ponovo odgođen disciplinski postupak protiv sudije iz Jajca