Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U pozivu je bilo navedeno da se Đukić, koji se nalazi u Srbiji, treba 22. septembra javiti u zatvor radi izdržavanja kazne.

Međutim, u Sudu BiH su naveli da je Osnovni sud u Banjoj Luci “pogrešno zaveo zamolnicu” koju su im poslali.

U Osnovnom sudu u Banja Luci kažu da u ovom sudu nije došlo do greške. Objašnjavaju da je poziv Suda BiH bio naslovljen “Predmet: Pružanje pravne pomoći”, zbog čega je dopis upućen vanparničnom, a ne odjeljenju za izvršenje krivičnih sankcija.

Dopis, koji je zaveden 1. septembra u banjalučkom sudu, sudija je razmotrio 24. septembra i, shvativši da je u pogrešnom odjeljenju, naredio je da se proslijedi na izvršenje krivičnih sankcija.

Novi poziv Đukiću za izdržavanje kazne, kako su kazali u Sudu BiH, bit će dostavljen preko Sudske policije.

U slučaju da se Đukić nakon uručivanja poziva ne pojavi na izdržavanju kazne i bude raspisana potjernica, on neće moći biti izručen BiH jer posjeduje državljanstvo Republike Srbije.

Međutim, on kaznu može služiti u Srbiji, koja je sa BiH 2010. potpisala sporazum prema kojem se pravosnažno osuđenim osobama onemogućava izbjegavanje izdržavanja kazne.

Đukić je osuđen da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske (VRS), 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu. Više artiljerijskih projektila pogodilo je centar grada zvani Kapija i usmrtilo 71 osobu.

Za ovaj zločin mu je Sud BiH izrekao maksimalnih 20 godina zatvora, primjenjujući blaži zakon – krivični zakon bivše Jugoslavije.

Kazna Đukiću je smanjena za pet godina u odnosu na presudu kojom je 2010. osuđen po Krivičnom zakonu BiH a koja je ukinuta februaru ove godine, nakon čega je pušten iz zatvora.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija