Srijeda, 25 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Uprkos velikom nevremenu, kako je za BIRN – Justice Report kazao Mirsad Duratović, predsjednik udruženja logoraša “Prijedor 92”, oko 700 porodica žrtava i bivših logoraša došlo je odati počast stradalima.
Duratović je dodao da su oni ušli u krug objekta, ali da predstavnicima Oružanih snaga BiH to nije bilo dozvoljeno, zbog čega su i bivši logoraši napustili nekadašnji logor. 
“Oni su bili jedini državni organ koji je trebao prisustvovati komemoraciji, ali su za njih vrata bivšeg logora zatvorili vlasnici firme ‘ArcelorMittal’. Navodno nisu dobili obavještenje da će Oružane snage ući u krug”, kazao je Duratović.
On je naveo da je zbog toga prekinuta komemoracija, te da se potom samo minutom šutnje i učenjem Fatihe odala počast žrtvama.

Jasmin Mešković, predsjednik Savez logoraša BiH, objašnjava da je planirani protokol  obilježavanja skraćen, jer nije dozvoljen ulazak počasnoj jedinici da u uđe s bivšim logorašima, kao i zbog vremenskih uslova. 

„Policija je zabranila ulazak za vojnike, koji su država, a mi smo željeli da državni organ prisustvuje ceremoniji. Bio je skraćen protokol, znači uopšte nije bilo obraćanja zvanica. Bili su tu predstavnici OHR-a, Evropske komisije“,  

On je pojasnio da je Savez ranije podnio zahtjev Ministarstvu odbrane BiH radi obezbjeđivanja pristustva počasne jedinice na nizu komemoracija, ali da su dva dana prije obilježavanja stradanja u Omarskoj saznali da je zamjenik ministra stavio van snage odluku o ustupanju jedinice, dok je ministar bio na godišnjem odmoru. 

Duratović kaže da je ogorčen što niko od zvaničnika nije došao na 9. po redu obilježavanje stradanja u Omarskoj.
“Ne znam da li je zbog godišnjih odmora ili zato što neće, ili zato što znaju da im ovdje neće biti dozvoljeno da govore i prosipaju svoje demagogije”, rekao je Duratović.
Sekretar udruženja “Prijedor 92“ Sudbin Musić napomenuo je da porodice žrtava još uvijek čekaju na izgradnju memorijalnog kompleksa, za koji je inicijativa pokrenuta još 2006. godine.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i Sud Bosne i Hercegovine dosad su za zločine počinjene tokom proteklog rata u Prijedoru pravosnažno osudili 26 osoba, na ukupno 422 godine zatvora. Za zločine počinjene u najzloglasnijim logorima u toj regiji – Omarskoj, Keratermu i Trnopolju, koji su zatvoreni krajem augusta 1992. – osuđeno je 14 osoba, na ukupno 182 godine zatvora.
Presudama je utvrđeno da je u ovim logorima bilo zatočeno na hiljade nesrpskih civila, koji su premlaćivani, maltretirani, ponižavani, silovani te ubijani.
Za zločine u Prijedoru, kao i u drugim gradovima u BiH, pred Haškim tribunalom sudi se Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, bivšem predsjedniku i komandantu Vojske Republike Srpske (VRS).
Mirsad Duratović je kazao da je kao maloljetnik bio zatvoren u logor Omarska i da mu dan komemoracije uvijek izaziva nova bolna sjećanja.
“Meni je ovo mjesto trajno urezano kao mjesto boli i patnje. Miješaju mi se emocije, od radosti što sam preživio, do tuge za ubijenima, i bijesa zbog nemara države i vlasti prema nama”, naveo je Duratović.
Najčitanije
Saznajte više
U Srebrenici predstavljen izvještaj o stradanju Roma tokom rata u BiH
Izvještaj o stradanju Roma u ratu, kao i izložba o priznavanju i uključivanju romske zajednice i žrtava proteklog rata u procese tranzicijske pravde predstavljeni su danas u Memorijalnom centru Srebrenica.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, na otvaranju spomen - obilježja „General Mehmed Alagić Ljiljan - Ljuta greda“ u Memorijalnom kompleksu „Park slobode i mira“. Foto: Facebook
Odbačena krivična prijava protiv Željka Komšića za izazivanje mržnje
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu o nesprovođenju istrage protiv Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, koji je prijavljen za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zbog govora koji je održao prošle godine povodom otvaranja spomenika Mehmedu Alagiću na Vlašiću, potvrdio je za Detektor podnosilac prijave.
Potrebno zaštititi branioce ljudskih prava u Bosni i Hercegovini
Čvorić: Odbrana uložila žalbu na presudu za silovanje