Presuda Maktoufu 11. jula

Suđenje Maktoufu obnovljeno je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji je utvrdio da je u ovom slučaju trebao biti primijenjen krivični zakon bivše Jugoslavije, kao blaži po počinioca.

“U odluci Suda u Strasbourgu se navodi da je Maktoufu izrečena najniža kazna zatvora od pet godina po Krivičnom zakonu BiH, a da je po zakonu bivše Jugoslavije mogao biti osuđen na godinu, koliko je minimum”, rekao je branilac Adil Lozo.

Sudsko vijeće presudu će donijeti u petak, 11. jula.

Na ročištu su izneseni dokazi koji se tiču visine kazne, jer je ranije odlučeno da u obnovljenom suđenju neće biti razmatrana krivica.

Odbrana je u dokaze uvela nekoliko odluka kojima je Maktoufu oduzeto državljanstvo BiH, te mu odbijen zahtjev za boravak, nakon čega je 2009. napustio BiH i nastanio se u Maleziji. Svjedočio je i Maktouf, koji je naveo da ima četvoro djece, kao i da ranije nije osuđivan.

“Izdržao sam kaznu do zadnjeg dana, uzeli su mi državljanstvo i odbili dati boravak. Kad sam izašao, premjestili su me u kamp za azilante i odlučio sam da napustim BiH. Od 2009. sam razdvojen od porodice”, kazao je Maktouf.

Tužilaštvo BiH nije imalo dokaza koji se odnose na visinu sankcije, a tužiteljka Slavica Terzić je rekla da ostaje kod ranije iznijete uvodne i završne riječi. 

Maktouf je 2006. proglašen krivim da je pomagao Abu Džaferu i drugim pripadnicima odreda “El Mudžahid” u otmici hrvatskih civila iz Travnika, koji su odvezeni u kamp u Orašcu, gdje su zlostavljani.

On je osuđen na pet godina zatvora jer je prevezao dvojicu od petorice civila koji su u oktobru 1993. oteti.

Na ovom ročištu Odbrana je zatražila da se u presudi Suda BiH navede pravi identitet Abu Džafera, koji je svjedočio protiv Maktoufa, a koji je, prema Lozinim riječima, organizator i izvršilac otmice.

“Nije moralno da ostane sakriven identitet osobe koja je počinila ratni zločin”, kazao je Lozo.

S ovim prijedlogom se složila i tužiteljka Terzić, rekavši da je utvrdila da ova osoba nikada nije dobila imunitet Tužilaštva BiH.

Međutim, kada je predsjedavajuća Sudskog vijeća Minka Kreho pitala da li je ova osoba dobila mjere zaštite, Terzićeva je odgovorila da jeste.

“Mjere zaštite se mogu ukinuti samo uz saglasnost osobe kojoj su dodijeljene, tako da trebate kontaktirati tog svjedoka i pribaviti njegovu pisanu saglasnost”, objasnila je Kreho.