Svjedok Tužilaštva potvrđivao teze Odbrane
This post is also available in: English
Odgovarajući na pitanje Odbrane, Rifet Kadrić, koji je bio zamjenik komandira policijske stanice u Stuparima, odnosno Safeta Mujčinovića, kazao je kako ga tužilac u vezi s ovim nije ispitivao u istrazi.
Prema optužnici, Kadrić i Mujčinović su došli u “Vodovod” u Stuparima, gdje je radio Stanišić, nakon čega su ga odveli i nezakonito zatvorili u zgradu prosvjetnih radnika u Stuparima.
“Nisam bio pitan, a nisam ni bio sa Safetom u ‘Vodovodu’”, rekao je svjedok, koji je sa davanjem iskaza počeo 23. maja.
Zajedno s Mujčinovićem, za zločine počinjene na području Kladnja sudi se Selmanu Busnovu, Nusretu Muhiću, Zijadu Hamziću, Ramizu Haliloviću, Nedžadu Hodžiću, Harizu Habiboviću, Osmanu Gogiću i Kahri Vejzoviću, bivšim pripadnicima Teritorijalne odbrane (TO) te vojne i civilne policije.
Svjedok Kadrić je negirao da je bilo kojeg optuženog vidio da maltretira Srbe, o čemu su govorili ranije saslušani svjedoci.
Svjedok je ispričao da je sa zatvaranjem srpskih civila u zgrade prosvjetnih radnika u Stuparima bila upoznata civilna i vojna vlast iz Kladnja, kao i načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB) Tuzla, u sklopu kojeg je bila policija u Kladnju.
Prema navodima optužnice, policija je u ljeto 1992. godine nezakonito zatvarala srpsko stanovništvo u zgrade prosvjetnih radnika u Stuparima.
Kadrić je potvrdio tezu Odbrane da policija nije odlučivala gdje će srpsko stanovništvo biti smješteno. Pojasnio je da mu je jedan od predstavnika Srba ispričao da im je predsjednik općine Kladanj na sastanku kazao da ne mogu ići na teritoriju pod kontrolom Vojske Republike Srpske, te da će ih smjestiti negdje.
Svjedok je potvrdio da je policija bila za puštanje srpskog stanovništva iz zgrada prosvjetnih radnika, ali s tim nije bio saglasan predsjednik općine Kladanj.
Ko je odlučivao o razmjeni, svjedok nije mogao precizno reći, navodeći da Mujčinović nije.
“Ja bih to sigurno znao da je on nekog predložio da ide”, dodao je Kadrić.
Suđenje se nastavlja narednog petka, 4. jula.