Četvrtak, 30 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predstavnici Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih s područja bivše Jugoslavije su na konferenciji zatražili od predsjednika država regiona i da hitno potpišu “Deklaraciju o ulozi država u rješavanju pitanja osoba nestalih kao posljedica oružanog sukoba i kršenja ljudskih prava” i to na Međunarodni dan nestalih, koji se obilježava 30. augusta.
“Naš osnovni i zajednički cilj je istina o nestalim osobama, kao osnovno pravo porodica nestalih zbog uspostave mira i povjerenja među građanima i bolje saradnje među državama”, kazala je Ljiljana Alvir, predsjedavajuća Regionalne koordinacije.
Alvir je istakla da porodice nestalih zahtijevaju ubrzanje procesa traženja nestalih, izradu regionalne liste nestalih osoba, reviziju mrtvačnica, te insistiranje pravosudnih institucija na otkrivanju informacija o pojedinačnim i masovnim grobnicama.
“Po završetku sukoba na prostorima bivše Jugoslavije registrovano je oko 40.000 nestalih osoba. Od toga se 32.000 odnose na BiH. Danas su identifikovane dvije trećine od tog broja, i to se smatra uspjehom bez presedana”, rekao je Matthew Holliday iz Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP).
Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH smatra da ove brojke ipak ne znače mnogo porodicama koje još uvijek tragaju za svojim najmilijima.
“Regionalna saradnja u procesu nestalih iz godine u godinu sve je bolja, iako naša zemlja nema potpisane regionalne sporazume. INO BiH je predao Hrvatskoj pet tijela, a od Hrvatske je BiH preuzela deset tijela. Od Republike Srbije smo preuzeli dva tijela”, kazao je Jurišić.
Jurišić traži maksimalno uključivanje društva i vlasti na svim nivoima u proces traženja nestalih, po uzoru na Hrvatsku, u kojoj je pitanje nestalih prioritetno u svim strateškim dokumentima.
Ivan Grujić, predsjednik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe, izjavio je da Hrvatska daje sve od sebe u pronalasku nestalih.
“Uspjeli smo identificirati više od 81 posto žrtava. (…) Problem traženja nestalih osoba je u dotoku informacija od onih koji imaju informacije o masovnim i pojedinačnim grobnicama, i s tim u vezi postavili smo otvorena pitanja Srbiji…”, rekao je Grujić.
Ljiljana Alvir smatra da do zastoja i prepreka u traženju nestalih dolazi zbog političkih potresa u regionu. “Između Hrvatske i Srbije je došlo do zastoja u radu tijela za traženje nestalih nakon izbora u Srbiji”, kazala je ona.
Prenk Gjetaj, predsjednik Komisije za nestala lica Kosova, smatra da je pitanje odgovornosti za traženje nestalih i događaje koji su uzrokovali nestanke na Kosovu na nultom nivou.
Dvodnevna konferencija koja je okupila 17 udruženja nestalih iz regiona održava se u Sarajevu u organizaciji Regionalne koordinacije, a uz finansijsku podršku ICMP-a i Balkanskog fonda za demokratiju.
Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju