Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

On je, kao komandir jedinice “Plavi orlovi”, proglašen krivim za zatvaranje i premlaćivanje bošnjačkih civila koji su bili zatočeni u metalnom kontejneru na lokalitetu Mostina. 

“Kornjača je naredio i lišio slobode civile koji su bili zatočeni u metalnom kontejneru, gdje su držani u nehumanim uslovima bez dovoljno zraka. (…) Vršio je premlaćivanje civila Rasima Korore, Mehmeda Agovića, Safeta Omeragića, Dževada Šeke, Safeta Tanje, Mehmeda Trge, Hamde Hurlova…”, kazao je Darko Samardžić, predsjedavajući Sudskog vijeća Suda BiH.

On je istaknuo da su oštećeni koji su premlaćivani Kornjaču opisali kao naoružano lice duge crne brade sa šubarom na glavi.

Prvostepeno vijeće oslobodilo je Kornjaču optužbi za ubistva. U nedostatku dokaza, oslobođen je odgovornosti da kazni Velju Tadića, koji je ubio 27 civila u Lovačkom domu 19. maja 1992. godine.

“Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je Kornjača imao efektivnu kontrolu nad Veljom Tadićem”, rekao je Samardžić, naglasivši da je sve naredbe izdavao Krizni štab općine Čajniče, odnosno Duško Kornjača.   

Vijeće je Kornjaču oslobodilo krivice da je doprinio ubistvima civila iz sela Brdo.

“Naredbu za hapšenje civila iz sela Brdo već je ranije izdao Duško Kornjača”, kazao je Samardžić.

Kod odmjeravanja kazne, Vijeće je od olakšavajućih okolnosti cijenilo da Kornjača ranije nije osuđivan, da je suosjećao sa oštećenima, da je srčani bolesnik, kao i da je njegova moć prosuđivanja bila smanjena.

Kornjači su produžene mjere zabrane napuštanja Čajniča, putovanja i javljanja u policiju, a u kaznu će mu biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 16. decembra 2009. do 30. avgusta 2012. godine.

Na ovu presudu dozvoljena je žalba. 

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.