Manjak volje i rada u Tužilaštvu BiH

U intervjuu za BIRN – Justice Report, Brammertz govori o očekivanjima u preostalim predmetima Tribunala, te ističe nezadovoljstvo radom Državnog tužilaštva na prebačenim predmetima ratnih zločina.

„Mi smo prvobitno prebacili predmete za 44 osumnjičena i zatražili od kolega u Sarajevu da odustanu od gonjenja u predmetima gdje nema dokaza i da podignu optužnice tamo gdje ima. Proteklih nekoliko godina imao sam razumijevanja za spor napredak, ali moje razumjevanje je sve manje obzirom da je ostvaren vrlo mali napredak u predmetima za koje pitam svakih šest mjeseci“, rekao je Brammertz.

On je kazao da je Tužilaštvu BiH poručio da shvata probleme nedostatka kapaciteta i političkih pritisaka, ali da je konačno vrijeme da se ubrza rad.

„Poenta koju sam im prenio jeste da, ukoliko je ovako malo napretka ostvareno u predmetima za koje pitam svakih šest mjeseci, šta se tek dešava sa predmetima za koje niko ne pita. Nadam se da će moja kritika biti shvaćena konstruktivno, zato što se ovdje ne radi samo o problemu nedostatka sredstava i kapaciteta, već postoji manjak volje i rada“, rekao je Brammertz.

Glavni Haški tužilac je podvukao da bi volio vidjeti više procesuiranih predmeta silovanja i seksualnog nasilja u ratu.

„Svaki put kada posjetim region i sastanem se sa žrtvama čujem brojne kritike. Ukoliko samo pogledamo hiljade i hiljade žrtava seksualnog nasilja ne možemo biti zadovoljni time što je do sada procesuirano nekoliko desetina predmeta silovanja i seksualnog nasilja“, rekao je Brammertz.

Govoreći o predmetima Haškog tužilaštva, Brammertz je rekao da su masovna silovanja i seksualni zločini dobili značajno mjesto u optužnicama protiv bivših političkih i vojnih vođa u Republici Srpskoj Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

„U ukupno 50 posto naših optužnica postoji element seksualnog nasilja. Međutim uspjeh ovog tribunala je još i širi u smislu razvoja sudske prakse. Naime, prije Tribunala, historijski gledano, rijetko su komandanti proceusirani za ove zločine, jer su smatrani oportunističkim zločinima, a ne dijelom kampanje etničkog čišćenja, ali srećom to više nije slučaj“, kaže Brammertz.

Zadovoljstvo osnivanjem novog Tribunala

On ističe da je zadovoljan što je odbijen zahtjev Ratka Mladića da bude oslobođen nakon dokaznog postupka Optužbe, ali dodaje da još predstoji „mnogo posla tokom izvođenja dokaza Odbrane“.

Dodaje da se Haško tužilaštvo trenutno priprema za izlaganje završnih riječi na suđenju Karadžiću u septembru, te da se presuda može očekivati iza ljeta 2015. godine.

Komentarišući činjenicu da je Apelaciono vijeće Haškog tribunala odbilo da preispita presudu bivšem generalu Vojske Jugoslavije (VJ) Momčilu Perišiću, kojom je oslobođen krivice za zločine počinjene u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu, Brammertz tvrdi da nije zadovoljan što će Haški sud u svojim pravosnažnim presudama imati dva potpuno različita pravna principa za „pomaganje i podržavanje zločina“.

„Niko ne može biti zadovoljan što sada imamo slične predmete u kojima su korišteni različiti pravni principi i na osnovu kojih su neki optuženici oslobođeni a drugi osuđeni. Još gore je što trenutno u međunarodnom pravosuđu ne postoji neki viši sud kojem bi se neko mogao žaliti“, smatra Brammertz.

Na pitanje da li bi eventualno osnivanje novog međunarodnog suda koji bi procesuirao zločine Oslobodilačke Vojske Kosova predstavljalo kritiku rada Haškog tužilaštva na predmetima vezanim za Kosovo, Brammertz odgovara da ne bi.

„Pratio sam pisanje medija i sarađivali smo sa komisijom koja istražuje navode o tim zločinima. Mislim da bi takav novi sud bio komplementaran ovom više nego išta drugo. Prije usvajanja strategije o zatvaranju ovog Tribunala bilo je vrlo malo dokaza o tim zločinima, pa nije bilo moguće podići optužnice,  a kasnije, obzirom na strategiju zatvaranja, nije bilo moguće podići nove optužnice“, zaključuje Brammertz.