This post is also available in:
Dugo najavljivani protokol između BiH i Srbije potpisan je u februaru prošle godine, a za rezultat ima razmjenu dokaza. Dva predmeta koja se tiču genocida i zločina u Srebrenici a u vezi s kojima su razmjenjivani dokazi, još uvijek nisu prebačena Tužilaštvu za ratne zločine Srbije.
Tužilaštvo BiH je početkom februara povuklo prijedlog za ustupanje tih dvaju predmeta u skladu s Ugovorom o pravnoj pomoći jer nisu dostavili potrebne izjave oštećenih.
Suprotno ovome, Kantonalno tužilaštvo u Bihaću je, bez oslanjanja na Protokol, ustupilo pravosuđu Srbije tri predmeta ratnog zločina, u kojima su već donesene prvostepene presude.
Predmeti su ustupljeni na osnovu Ugovora o pravnoj pomoći koji su BiH i Srbija potpisale prije devet godina, ali Tužilaštvo BiH nije zatražilo da se ustupi ni jedan predmet ratnog zločina.
Kao jedan od najvećih problema u procesuiranju ratnih zločina bilo je postojanje dvojnih državljanstava, odnosno nemogućnost izručivanja vlastitih državljana kako iz Srbije, tako i iz BiH.
Iz tog razloga je i dogovoren Protokol o saradnji između tužilaštva za ratne zločine Srbije i BiH, za koji su saglasnost dala i udruženja žrtava.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, rekla je da je očekivala da će nakon potpisivanja protokola biti pokrenuti postupci. Nakon godinu dana, kazala je da se uzalud radovala.
Subašić je istakla da će zatražiti sastanak s glavnim tužiocem Tužilaštva BiH kako bi joj pojasnio razloge povlačenja optužnica za genocid i ratne zločine počinjene u Srebrenici. Predmeti koji su trebali biti prebačeni jesu oni protiv Nedeljka Milidragovića, Alekse Golijanina i Milisava Gavrića.
Milidragović i Golijanin su optuženi za genocid u Srebrenici pred pravosuđem u BiH. Međutim, Vladimir Vukčević, glavni tužilac Tužilaštva za ratne zločine Srbije, rekao je da ustupanje predmeta ne znači i istu pravnu kvalifikaciju, što znači da ako je u BiH nešto okvalifikovano kao genocid, ne mora biti i u Srbiji.
Ono što su u Tužilaštvu BiH naveli kao prednost Protokola jeste to da i ako prebace predmet u Srbiju, on se ne zatvara u BiH, i obrnuto.
“Realizirana je jako dobra saradnja u više predmeta”, kazao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, istaknuvši da ne može reći o kojem se broju predmeta radi, koliko je osoba obuhvaćeno, jer su to “povjerljivi” podaci.
Za razliku od Tužilaštva BiH, Kantonalno tužilaštvo u Bihaću bez potpisanog Protokola, a na osnovu međunarodne pravne pomoći, ima “izuzetno dobru saradnju sa Tužilaštvom u Srbiji”.
Tužilac Kantonalnog tužilaštva u Bihaću Jasmin Mesić rekao je da “nema problema koji se ne mogu riješiti putem telefona, odnosno međunarodne pravne pomoći”.
Početkom februara ove godine, Viši sud u Beogradu nepravosnažno je osudio Đuru Tadića na deset godina zatvora zbog saučesništva u ubistvu 18 civila bošnjačke nacionalnosti u blizini Bihaća. Predmet “Tadić” je prebačen u Srbiju iz Bihaća a sukladno međunarodnoj pravnoj pomoći.
