Novčane kazne za uskraćivanje informacija

Novinari koji koriste ovaj zakon kako bi došli do podataka za svoje priče, ističu da je pozitivno što će inspektori reagovati u slučaju da institucije ne odgovaraju na zahtjeve. Međutim, sumnjaju da će sve žalbe biti rješavane na vrijeme.

Novim izmjenama predviđeno je da je za provođenje Zakona o slobodi pristupa informacijama zadužen Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH. Građani kojima institucije onemoguće pristup informacijama od sada se mogu obratiti inspektorima, koji su dužni da nakon toga izvrše inspekcijski nadzor.

“Ukoliko upravni inspektor utvrdi da je došlo do povreda Zakona o slobodi pristupa informacijama, naložit će rukovodiocu institucije da u određenom roku ispravi te povrede. Ako ne postupi po takvom rješenju, postoji mogućnost da se pokrene prekršajni postupak”, pojašnjava Emir Mehmedović, glavni upravni inspektor.

Iako je i ranije Upravni inspektorat imao određena zaduženja u vezi sa provedbom ovog zakona, Mehmedović ističe da je tek sada jasno definisan postupak inspekcijskog nadzora.

Prema novim izmjenama, inspektori će moći izricati i određene novčane kazne javnim organima koji budu kršili Zakon.

“Inspektor sada može da izrekne najnižu kaznu, a to je 1.000 maraka. Ukoliko se pokrene prekršajni postupak i ide na sud, onda je moguće da organ bude kažnjen i većom kaznom, koja stoji u Zakonu”, kaže Mehmedović.

Zakonom je predviđeno da javni organ može biti kažnjen kaznom i do 15.000 maraka.

Lazar Prodanović, jedan od predlagača izmjena Zakona, kaže kako će se, prema novim izmjenama, utvrđivati i odgovornost osoba iz institucija koje uskrate informacije.

“Povećane su finansijske sankcije odgovornih lica za onemogućavanje slobode pristupa informacijama građanima BiH. Ranije nije postojalo utvrđivanje odgovornosti lica koja su dužna dati informacije po zakonu, a iznos sankcije je bio značajno niži nego što je sada”, kaže Prodanović.

Nove izmjene predviđaju i da se osoba odgovorna za uskraćivanje pristupa informacijama može kazniti iznosom od 1.000 do 10.000 maraka.

Mirjana Popović, novinarka iz Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, kaže da je pozitivno što će inspektori reagovati ukoliko javne insitucije ne budu odgovarale na zahtjeve građana ili novinara. Međutim, ona ističe kako je i dalje jedan od najvećih problema to što institucije često dostavljaju nepotpune informacije.

“Do sada smo na desetine i desetine zahtjeva ulagali žalbe. To je bilo i na adrese iste institucije i nerijetko i na adresu iste osobe koja nam je odbila zahtjev ili samo djelimično odgovorila”, kaže Popović.

U Upravnom inspektoratu naglašavaju kako oni nemaju nadležnost da ulaze u sadržaj odgovora koji daju javne institucije, te da će se time baviti posebno žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH.

“Naš zadatak je da organi postupaju po Zakonu, da rade u predviđenim rokovima, ali mi nećemo ulaziti u sadržaj odgovora. Ipak, suština je da građani dobiju odgovor”, kaže Mehmedović.

Popović ističe kako nije sigurna da li će Žalbeno vijeće uspijevati da riješi svaku žalbu na vrijeme.

Izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama predlagane su i polovinom prošle godine, a jedan od prijedoga je bio da javne institucije mogu ograničiti davanje informacija ukoliko bi njihovo objavljivanje moglo ugroziti pravo na privatnost.

Ovakvom prijedlogu usprotivili su se novinari, te broje nevladine organizacije, ističući kako treba usaglasiti i poboljšati postojeće zakone, a ne ograničiti pristup informacijama, zbog čega je prijedlog zakona povučen.

Novinari i inspektori sada smatraju da će nakon posljednjih izmjena biti poboljšana provedba Zakona o slobodi pristupa informacijama.