Ponedjeljak, 16 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Samir Keško, svjedok Tužilaštva BiH, ispričao je da je u proljeće 1993. godine počeo raditi u “Silosu”. U tom objektu su, prema njegovom iskazu, bili zatvoreni Srbi, Hrvati i pripadnici Armije BiH (ABiH).

“Bilo je oko 200 zatočenika. Izgledali su normalno, ni ja nisam ništa bolje izgledao”, rekao je svjedok.

Od upravnika Bećira Hujića, stražari su, kako je ispričao svjedok, dobili knjižice u kojim su bila napisana pravila postupanja sa zatočenicima. Naglasio je da on nikada nije vidio da je neko od njih maltretiran.

Hujić je optužen za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, zajedno sa Mustafom Ðelilovićem, Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Nezirom Kazićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom.  

Prema optužnici, Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Kalember je bio stražar u “Silosu”, a Šabić komandir Policijske stanice Pazarić, dok su ostali bili pripadnici civilne, vojne i policijske vlasti.

Keško je u “Silosu” bio zadužen za odvođenje zatočenika u toalet, kod ljekara, te da jedu. Rekao je da su oni dobrovoljno išli na obavljanje radova, kao i da ih je posjećivao Crveni krst.

Na ovom suđenju sa svjedočenjem je počeo i Muradif Nuhanović, bivši policajac u Pazarićima. Kazao je kako je krajem maja ili početkom juna 1992. godine počeo raditi u školi “9. maj” u Pazariću, u kojoj su bili zatočenici.

Sudsko vijeće je prekinulo daljnje ispitivanje kako se svjedok ne bi inkriminisao jer “priča o događajima koji su tačka optužnice”. Vijeće je odredilo da se ovaj svjedok sasluša na narednom suđenju u prisustvu pravnog savjetnika.

Nuhanović je pojasnio kako on nije bio odgovorno lice u školi , te da je tu radio kao stražar mjesec do dva.

“Privođenje lica srpske nacionalnosti počelo je u maju 1992. godine. Jedan od razloga što su privođeni je nelegalno naoružavanje, a privođeni su, po mom mišljenu, i zbog razmjena. Ali to je samo moje mišljenje”, kazao je svjedok, dodavši da on nikada nikog nije priveo.

Na početku svjedočenja, on je ispričao i da je prije dolaska u Parazić radio kao policajac u Hadžićima. Odatle je otišao u maju 1992., kada je “srpska strana” napala stanicu policije u Hadžićima.

Suđenje će se nastaviti u četvrtak, 7. novembra, saslušanjem novih svjedoka Tužilaštva.

Najčitanije
Saznajte više
Porodice nestalih iz Vogošće 33 godine mole za informacije o grobnicama
Porodice nestalih osoba općine Vogošća i ove godine sa centralnog spomen-obilježja u Semizovcu pozivaju sve koji imaju informacije o mjestima masovnih grobnica da progovore.
Osuđeni za zločine u Prijedoru pokrenuo peticiju za zabranu Dana bijelih traka, upozoravaju mirovni aktivisti
Aleksandar Knjeginjić, pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog zločina u Prijedoru, pokrenuo je, prema objavama aktivista u ovom gradu, peticiju za zabranu obilježavanja Dana bijelih traka, što uznemirava žrtve, dok pravnici smatraju da se radi o govoru mržnje koji treba biti kažnjen.