Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Meron je formirao posebno vijeće na zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića, kome se sudi po optužnici za genocid i druge zločine u BiH. 

Karadžić je zatražio od Merona da otvori istragu protiv Del Ponteove  zato što je američkim diplomatama 2004. prenijela sadržaj povjerljivog dokumenta sa suđenja Slobodanu Miloševiću.

Meron je naložio članovima posebnog vijeća – sudijama Christophu Fluggeu, Bakoneu Molotu i Burtonu Hallu – da ispitaju da li je neophodno postaviti tužioca koji bi istražio da li je Del Ponteova odgovorna za nepoštovanje suda.

Karadžić je, u zahtjevu za otvaranje istrage, citirao diplomatsku depešu koju je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Haagu u aprilu 2004. uputila State Departmentu. U depeši piše da je Del Ponte diplomatama prenijela ko je na listi svjedoka Miloševićeve Odbrane, koju je bivši predsjednik Srbije podnio kao povjerljivi dokument.

“Čitajući direktno sa liste izvučene iz podneska, ona je rekla da su podneskom obuhvaćeni bivši predsjednik Bill Clinton, državna sekretarka Madeleine Albright, ministar odbrane William Cohen, general Wesley Clark te ambasadori Christopher Hill i Richard Hoolbroke”, piše u depeši koju citira Karadžićeva Odbrana.

Karadžić tvrdi da je Del Ponte, time što je američkim diplomatama otkrila sadržaj dokumenta pod pečatom, prekršila pravila Haškog tribunala, sugerišući da je tadašnja glavna tužiteljka odgovorna za nepoštovanje suda.

Slobodan Milošević preminuo je u Haagu 2006. godine, prije okončanja njegovog suđenja, a suđenje Karadžiću biće nastavljeno krajem mjeseca.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.