Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Advokat Branko Karadeglić je u sudski spis uložio izjavu Alije Kaplana datu Tužilaštvu BiH 2010. godine, u kojoj je navedeno da se Veselko Raguž dovodi u vezu sa uticajem na Medina Kaplana kako ne bi svjedočio, te da je sve prijavljeno policiji.

Branilac je naveo da je Medin Kaplan iskaz dao 24. januara 2012. godine, ali je negirao da je na njega vršen pritisak kako ne bi svjedočio. On je također u spis uveo službenu zabilješku Tužilaštva BiH sačinjenu istog dana prije svjedočenja, u kojoj je navedeno da je Medin Kaplan rekao da je na njega uticano.

Karadeglić je dodao da u trenutku ispitivanja Medina Kaplana nije znao za postojanje službene zabilješke koju je poslije dobio kada se govorilo o produženju mjera za Veselka Raguža. 

On je potom optužio tužiteljicu Remziju Smailagić da je prešutjela da ima službenu zabilješku. Tužiteljica je odgovorila da će se o ovome izjasniti na narednom ročištu, zakazanom za 21. august.

Veselko Raguž, nekadašnji zapovjednik Četvrte bojne brigade “Knez Domagoj” Hrvatskog vijeća obrane (HVO), i Ivo Raguž, bivši pripadnik ove brigade, optuženi su da su u julu i augustu 1993. godine, za vrijeme oružanog sukoba Armije BiH (ABiH) i HVO-a, učestvovali u zločinu nad zatvorenim bošnjačkim civilima u Stocu i Čapljini.

Kako smatra Tužilaštvo BiH, Veselko Raguž je naređivao, pomagao ili neposredno učestvovao u nezakonitom hapšenju i zatvaranju civila, te preseljenju bošnjačkih žena i djece, kao i u fizičkom zlostavljanju i mučenju zatvorenih civila u tim gradovima.

Ivo Raguž je optužen da je učestvovao u fizičkom zlostavljanju zatvorenih civila.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.