Spomenici u regionu kao izvor tenzija

BIRN je u četvrtak u Sarajevu predstavio rezultate svog istraživanja o podizanju spomenika na Balkanu, kada su učesnici okruglog stola govorili o problemima koje je izazvala poslijeratna stihija gradnje spomenika u bivšoj Jugoslaviji.

Amra Čusto iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo rekla je da spomenike podignute u BiH poslije rata vlasti i politička elita koriste da “legitimiraju svoj sistem vladavine”.

“Odnos prema spomenicima iz ranih devedesetih pokazuje kroz kolike je promjene prošlo naše društvo. Od jedinstvenog, zajedničkog pristupa partizanskoj historiji u Drugom svjetskom ratu, stigli smo do podijeljenog, nacionalističkog pristupa nedavnim ratovima u regionu”, istakla je Čusto.

Profesorica Ljubinka Petrović-Ziemer iz “ZFD Foruma” kazala je da istraživanje o spomenicima izgrađenim poslije ratova na Balkanu govori mnogo o aktuelnim ideologijama.

“Svi spomenici pripadaju jednoj nacionalnoj grupi i u osnovi služe za obilježavanje teritorije. Oni šalju poruku da sjećanja drugih nisu važna”, rekla je Petrović-Ziemer.

“Vidimo da spomenici danas uopće ne doprinose pomirenju”, dodala je ona.

Historičar iz Sarajeva Nicolas Moll napomenuo je da je poslije sukoba ili krupnih političkih promjena, kao što je period poslije Drugog svjetskog rata ili raspada Sovjetskog Saveza, u mnogim zemljama Evrope došlo do talasa gradnje spomenika.

On se, međutim, složio da na Balkanu podizanje spomenika “produbljuje lokalne podjele, tenzije i sporove”.

U BIRN-ovom istraživanju se ističe da neke vlade u regionu, pogotovo na Kosovu i u BiH, nemaju predstavu o tome koliko je spomenika izgrađeno nakon ratova i koliko su oni koštali građane.

Almina Jerković iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH priznala je da je veliki nedostatak to što država ne vodi centraliziranu bazu podataka o broju podignutih spomenika.

“Problem je što u ovoj zemlji o svemu moraju da odlučuju tri strane. Nadam se da će sve tri strane uvidjeti koliko je važno usvojiti zajednički zakon o ovom pitanju”, rekla je Jerković.

Na okruglom stolu govorilo se i o podizanju drugačije vrste spomenika, koji ne bi raspirivali postojeće netrpeljivosti.

“Materijalni spomenici napravljeni od kamena i betona služe za učvršćivanje ideologija, ali imamo i nematerijalne – ideje, dijalog i društvene odnose među grupama, ne etničkim grupama, već građanima sa svih strana. To je ono na čemu moramo graditi”, zaključio je Nenad Porobić iz projekta “Četiri lica Omarske”.